Paška policija više puta posljednjih mjeseci morala je intervenirati na upade berača smilja u privatne pašnjake tamošnjih ovčara. Događa se, rekao nam je Elis Žodan, glasnogovornik PU zadarske, da problematični berači odbijaju poslušati vlasnike pašnjaka i nastavljaju puniti vreće mirisnim biljem u privatnom vlasništvu pa policija mora reagirati upozorenjem i čak udaljavanjem prekršitelja sa zemljišta
Vlasnici su posljednjih mjeseci niz puta u pomoć pozivali policiju, jer su se neželjeni posjetitelji oglušivali na naredbe za izlazak s privatnih pašnjaka na kojima pasu paške ovce od kojih ovčari dobivaju pašku janjetinu, a od mlijeka glasoviti paški sir.
'Prvo utvrdimo imaju li osobe odobrenje za berbu, kada beru na državnom zemljištu i ako ga nemaju, onda ih zamolimo da se udalje. Ne poslušaju li policajci ih udaljavaju. Tako je i na privatnom zemljištu, samo što za takve površine ne mogu imati odobrenje, jer je privatan posjed pa ih na zahtjev vlasnika upozoravamo i, ako ne žele poslušati, udaljavamo s posjeda', objasnio je glasnogovornik Žodan tportalu.
Građani kao što su Emil Oštarić, ovčar iz Kolana i Dubravko Pernjak, predsjednik Udruge uzgajivača paške ovce iz Kolana, kažu da policija nije reagirala na njihov zahtjev za sprečavanje devastacije smilja na privatnoj zemlji.
'Na mom pašnjaku nema nijedne stabljike smilja, jer su ih sve pobrali. Zvao sam policiju, ali nije reagirala', potužio se Oštarić u nedavnoj emisiji HRT-a 'Plodovi zemlje' dok je iza njegovih leđa skupina berača srpovima grabila cijele biljke zajedno s korijenom devastirajući tako mirišljave paške pašnjake zaslužne za specifičnu kvalitetu otočke janjetine i sira.
Čupanje biljaka smilja s korijenom je zabranjeno, jer Ministarstvo zaštite okoliša i prirode propisuje točno određene uvjete, način i količine koje se smiju brati. Odobrenje važi za područje cijele Hrvatske, ali ne i na zemljištu čiji se vlasnici protive ovakvom branju, kao što je primjer na Pagu.
Kada vlasnici ne uspiju spriječiti krađu smilja sa svog pašnjaka, osim policijske intervencije, ostaje im pokretanje sudske tužbe protiv lopova, radi utjerivanja odštete.
Dopuštenjem ministarstva za komercijalno korištenje smilja propisano je i razdoblje u kojemu je sakupljanje dopušteno na pojedinim područjima, 30-50 posto grmova mora biti u punom cvatu, dopušteno je brati samo nadzemni dio biljke i to ručnim alatima poput srpa, noža i škara, a bez upotrebe motornih ili mehaničkih pomagala. Kršenje tih uvjeta, kaže glasnogovornica ministarstva Dijana Sušac, ili sakupljanje smilja bez dopuštenja ministarstva treba prijaviti inspekciji zaštite prirode.
'S obzirom na to da se dopuštenje za sakupljanje smilja odnosi na cijelo područje Hrvaske, propisano je da su nositelji dopuštenja dužni sakupljanje na tuđem zemljištu obavljati isključivo uz suglasnost vlasnika zemljišta ili nositelja prava na prirodnim dobrima. Dakle, berači smilja dužni su poštovati privatno vlasništvo i sakupljanje obavljati isključivo ondje gdje je vlasnik zemljišta s time suglasan', rasvijetlila je glasnogovornica Sušac.
Povodom informacije o uništavanju pašnjaka sa smiljem, zabrinut je i Daniel Segarić, pročelnik odjela za poljoprivredu Zadarske županije, koji berače upozorava da uništavanjem biljaka u opasnost dovode i svoj interes.
'U ovom slučaju povređuje se privatno vlasništvo, što je još gore, a županija na to ne može utjecati. Mi ćemo djelovati preventivno, obrazovati i informirati ljude kako smilje treba brati pravilno, a ne da se ovako uništava privatno vlasništvo i prirodni potencijal za proizvodnju paške janjetine i paškog sira. Ali i smilja kao sirovine za dobivanje ljekovitih pripravaka.
Novi Zakon o zaštiti prirode definira isključivo kategoriju strogo zaštićenih vrsta, a u to spadaju zavičajne divlje vrste koje su prema Crvenoj listi kritično ugrožene, ugrožene ili osjetljive, usko rasprostranjeni endemi, zavičajne divlje vrste koje su strogo zaštićene prema međunarodnim sporazumima ili propisima EU. Smilje nije u ovoj kategoriji.
No člankom 64. novog Zakona o zaštiti prirode propisano je ishođenje dopuštenja Ministarstva zaštite okoliša i prirode za komercijalno korištenje divljih vrsta koje su prema starom Zakonu o zaštiti prirode bile u kategoriji zaštićenih vrsta, dakle i za sakupljanje smilja u komercijalne svrhe.