'Mislim da je ideja koju spominjete prvenstveno neprovediva, ali čini mi se da je to manje važno. Više Europe je potrebno, ali ne više ovakve Europe, ne više Europe u kojoj se pronalaze načini da bogati postaju još bogatiji, a da obični građani izgube i ono malo što imaju. Ne, mislim da nije vrijeme za ovakve poteze i da najprije treba puno toga promijeniti u nacionalnim državama i tek onda objediniti pojedine funkcije Europe, kao što je prometna. Infrastruktura koju smo gradili svojim novcem ne smije biti na prodaju prvom spekulantu koji naiđe s nepostojećim novcem', smatra laburist Nikola Vuljanić

HDZ-ov Davor Stier smatra kako konkretan prijedlog europske naplate cestarina nismo još imali prilike vidjeti, te je teško komentirati.

'Ako takvog prijedloga i bude, mislim da je najvažnije da se ni na koji način ne diskriminiraju građani EU-a. Svakako bi bilo diskriminatorno da na istoj dionici, primjerice hrvatski vozači, moraju platiti cestarinu, a njemački ili francuski ne moraju', kazao je Stier za tportal.

Iz OraH-a kažu kako iz Oettingerove izjave ne mogu vidjeti kakva bi točno bila provedba i korist od navedenog prijedloga te je stoga ne mogu ni podržati.

'Sektor transporta zauzima vrlo važno mjesto u sektorskim politikama stranke ORaH, jer Hrvatska kao i većina zemalja EU-a troši previše goriva iz fosilnih izvora. To utječe na preveliku ovisnost o uvozu energije, smanjuje konkurentnost gospodarstva i narušava kvalitetu zraka. Rješenja za koja se zalažemo u sektoru transporta uskoro će biti predstavljena u našim politikama gospodarskog sektora i na tragu su zajedničke EU politike kako bi se za njihovu provedbu mogla iskoristiti sredstva dostupna iz strukturnih fondova', poručuje potpredsjednik OraH-a Davor Škrlec

Ruža Tomašić smatra kako bi to pitanje svakako trebalo ostati u nadležnosti država članica, 'ali bi se njih trebalo pozvati na bližu suradnju i harmonizaciju naplate cestarina'.

'Ovo je važno pitanje i za jedinstveno tržište zbog prijevoza robe pa bi bilo korisno da se metode naplate usklade, kao i cijene. Treba poduzeti sve moguće mjere da se i građanima i poduzetnicima olakša život, a daljnja suradnja na boljoj prometnoj povezanosti Europe išla bi upravo u tom smjeru. No europska administracija i na ovo pitanje gleda samo iz jedne tj. svoje perspektive. Nekim su državama članicama prihodi od cestarine jako važni, bilo za krpanje rupa u proračunu, bilo za daljnja ulaganja u infrastrukturu, dok drugima ti prihodi nisu potrebni i ne žele financijski opterećivati svoje građane. To je posljedica nejednake razvijenosti europskih država koju se ne može prevladati preko noći. Što se tiče privatnih cesta, ja sam protiv toga da se one postojeće koje su građene javnim novcem daje u koncesiju, a nakon isteka vraćaju državi praktički neupotrebljive, ali nemam ništa protiv da privatnik iznova izgradi cestu i naplaćuje cestarinu. Ono što bi u tom slučaju svakako trebalo napraviti jest uvesti zakonski okvir kojim bi se reguliralo raspon cijena cestarine kako investitor ne bi 'gulio kožu' građanima. Svejedno, draža mi je opcija da ulaganja u prometnu infrastrukturu i dalje budu javna jer je ona predmet od javnog interesa', smatra Tomašić.

'Cestovni promet uvjerljivo je najrazvijeniji i najzastupljeniji od svih vrsta prometa kada je u pitanju prijevoz ljudi i roba u EU-u. Zbog toga pitanju regulacije plaćanja usluga cestovnog prometa treba pristupiti temeljito i sveobuhvatno uzimajući u obzir njegovu financijsku, sigurnosnu, ekološku i socijalnu dimenziju', kazao je Tonino Picula koji je naglasio kako je Oettingerove izjave potrebno sagledati prvenstveno u kontekstu rasprave u Njemačkoj čiji je povjerenik.

'Idejni prijedlog oko kojeg velika koalicija raspravlja je taj da se potrebe za obnovom postojeće infrastrukture zadovolje na način da se uvedu cestarine, ali samo strancima. Takav diskriminatorni prijedlog, već najavljen i u Francuskoj za kamione, neprihvatljiv je, jer isključivo stranci ne bi trebali nadoknađivati potrebna ulaganja. U tom kontekstu prijedlog povjerenika ujedno je i prijedlog uspostave ravnoteže putem kojeg bi korisnici autocesta jednako pridonosili troškovima obnove cestovne infrastrukture. Trenutačni sustav u kojem različite zemlje različito vrednuju korištenje njihove cestovne infrastrukture često rezultira previsokim troškovima za građane', rekao je Picula za tportal.

Njega ova ideja ne iznenađuje ni ako se razmotre trendovi prema kojima se države razmatraju ili se odlučuju na dodjeljivanje koncesija privatnim investitorima.

'Upravo zbog toga, prije nego što se krene u kolektivnu realizaciju takve prakse, mislim da na ideji o jedinstvenom setu pravila koja bi privatni investitori trebali poštovati vrijedi dodatno raditi. S obzirom na to da se radi samo o prijedlogu, potrebno je sačekati konkretne mjere na koji način bi se implementirao da bi ga se moglo ocijeniti. Ostaje za vidjeti kako i hoće li Komisija nastaviti s razradom ovoga prijedloga u novom sazivu’, dodao je Picula.

Prema njegovim riječima, integracija sustava naplaćivanja cestarina trebala bi biti usklađena s prostornom integracijom EU-a.

'Prijedlog ujedinjenja sustava naplate cestarina vrijedi podržati ako će njegova implementacija značiti veću sigurnost, manje administrativno i primjerenije financijsko opterećenje za građane zbog kojih su ceste sagrađene i koji ih koriste', zaključio je Picula.