Nakon svjetske fame nastale oko Dubaija, moda projektiranja velikih gradova-poslovnih centara s falusoidnim građevinskim simbolima uzima maha na Orijentu
Najnovija takva ultramega vizija stiže iz Azerbajdžana. Ovih dana ju je zavrtio koncern Avesta koji u toj kavkaskoj državi uz obale Kaspijskog jezera gradi multifunkcionalni kompleks Otok Hazar.
Predsjednik Aveste Gadži Ibragim Nehremli tvrdi da će središnje zdanje projekta biti Toranj Azerbajdžana. No njegova visina je s predviđenih 560 metara povišena dvostruko - do 1050 metara. To bi, naravno, bila najviša građevina na svijetu; nadrasla bi Burj Khalifu za 200 metara, a ravan joj ne bi bio ni Toranj Kraljevstva, zasad nedovršena saudijska fantazija Najvećeg.
Toranj Azerbajdžana trebao bi, prema Nehrelmiju, biti otvoren između 2018. i 2019. godine.
Postoji još jedan potencijalni problemčić (nadri)vizionara iz Aveste, koji oko svog tornja žele podići i svjetski slavnu poslovnu metropolu: Dubai je nastao u pustinji Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemlje koja zahvaljujući naftnim zalihama ulazi u Top 10 svjetskih država u disciplini 'BDP po glavi stanovnika'. Avestin pak 'otok iz snova', s najvećom građevinom na svijetu, trebao bi nastati u Azerbajdžanu.
Potonji, doduše, također sjedi na nemalim količinama nafte i plina, ali je bogatstvo ispod površine zemlje kudikamo neravnomjernije raspodijeljeno na površini, gdje u njemu uživaju uglavnom bezočno povlašteni klanovi: BDP Azerbajdžana kreće se oko 80. mjesta, skoro je dvostruko manji od hrvatskog, a ispred su po tom pokazatelju i Srbija, Makedonija ili Crna Gora.