U saborsku proceduru uputit ćemo zakonodavni paket usmjeren na produljenje moratorija na provedbu ovrha, sve dok se ne izmjene Ovršni zakon i Zakon o ovrsi na novčanim sredstvima, jer ukidanje moratorija u petak ugrožava egzistencijalnu sigurnost građana, poručila je Sandra Benčić na konferenciji za novinare.

Umjesto dugotrajne blokade plan održive otplate dugova

Zakonski prijedlozi će dužnicima garantirati ravnopravan položaj u tom postupku i održivu mogućnost otplate duga te individualizirati pristup svakom dužniku tako da mu se ne blokira račun, nego da se radi na planovima otplate koje građani egzistencijalno mogu podnijeti.

Benčić je najavila da će tražiti zaključak Sabora kojim će obvezati Vladu da produži moratorij do promjene zakona. Ključnim smatra ugrađivanje mehanizma individualiziranog pristupa otplati dugova, te onemogućavanje dugotrajne blokade računa.

"Ako nema sredstava na računu za otplatu duga, nije rješenje blokirati dužnika godinama nego treba napraviti plan otplate, koji bi izradila Fina i koji bi omogućio održivu otplatu duga", kaže Benčić.

Također žele ograničiti mogućnost prodaje dugova agencijama za naplatu potraživanja jer se na malim dugovima građana stvara ekstraprofit tih agencija, od kojih su mnoge u stranom vlasništvu.

"Primjerice, agencija Matrix lani je 'izvezla' više od 70 milijuna kuna čiste dobiti u Njemačku, čime su naši građani u financijskim problemima dodatno financirali strane tvrtke. Takvoj praksi treba stati na kraj“, poručuje Benčić.

Rada Borić upozorila je da se situacija ni u zdravstvenom niti u ekonomskom smislu nije promijenila nabolje, raste broj zaraženih koronavirusom, pripremaju se mjere koje će utjecati na gospodarstvo i tržište rada, a u rujnu imamo više od 35.000 novih nezaposlenih.

Stoga moratorij treba produžiti, a izmjenama zakona treba osigurati veći stupanj zaštite dužnika, ograničiti mogućnost ovrhe nad nekretninom koji je jedini dom ovršenika, regulirati zatezne kamate u slučaju ovrhe, paziti na zastaru dugova po službenoj dužnosti, ograničiti vremensko razdoblje blokade računa i osigurati besplatnu pravnu pomoć, kaže Borić.

Dugove građana s niskim primanjima ili bez primanja treba osloboditi plaćanja kamata na dug, odnosno omogućiti im otplatu čiste glavnice na rate, a nužno je promijeniti i redoslijed naplate u ovršnim postupcima, dodala je.

Katarina Peović ističe kako je osnovna uloga ljevice upozoravati da ne smijemo ni na koji način pristati na ono što nam se nameće kao "novo normalno". Blokiran je Markov trg, blokirani su računi građana i moramo uporno upozoravati što je dovelo do takvih blokada, kaže.

Pod ovrhama su uglavnom siromašni

"U javnosti se paušalno govori o individualnoj odgovornosti ljudi koji su ušli u dugove, moramo naglašavati da su najveći broj blokiranih i pod ovrhama prije svega siromašni ljudi koji nisu mogli plaćati obične račune".

Pokazatelji siromaštva i socijalne isključenosti kod nas su uistinu dramatični - imamo skoro milijun ljudi u riziku od siromaštva, a svaki četvrti građanin je blokiran i u opasnosti od ovrha, naglasila je Peović.

Tomislav Tomašević upozorava kako su i sami javni bilježnici rekli da se od 170.000 novih ovrha većina odnosi na vodu, struju i plin, što pokazuje da je riječ o socijalno ugroženim građanima, nasuprot tvrdnjama u nekim medijima da je riječ o obijesnim ljudima koji ne plaćaju dugove za luksuzne automobile i sl.

Ako vlada ne produži moratorij do izmjena Ovršnog zakona potpisala je socijalnu katastrofu za poplavu ovrha koja će dovesti do puno većeg broja blokiranih i tisuće građana odvesti u dužničko ropstvo, ustvrdio je Tomašević.