Ukrajina je u kolovozu pokrenula iznenadni upad na teritorij Rusije, otprilike dvije i pol godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu. Kijevske su snage zauzele oko 1200 kvadratnih kilometara, ali su od tada izgubile približno polovicu tog teritorija.

Nova ofenziva započela je u nedjelju, a Glavni stožer Ukrajine nije objasnio konkretan cilj tog poteza. U ponedjeljak, na petomjesečnu obljetnicu prvog upada, rečeno je da je opći cilj spriječiti ruski napad na ukrajinsku regiju Sumi.

Nijedna strana nije otkrila je li novi pokušaj Ukrajine bio uspješan. Ukrajinska OSINT grupa Deep State, koja je povezana s ministarstvom obrane, upozorila je na pretjerano optimistične poruke koje objavljuju kijevske vlasti, piše FT.

Ograničena operacija u Kursku

'Za sada se čini da je ukrajinska operacija u Kursku bila prilično ograničena u svojim ciljevima i razmjerima, s namjerom da se osiguraju bolje pozicije na bojištu', rekao je jučer Michael Kofman, viši suradnik Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir.

U kolovozu je Ukrajina izjavila da je jedan od ciljeva upada bio prisiliti Rusiju da premjesti ključne borbene jedinice iz istočne Ukrajine. Međutim Rusija je umjesto toga rasporedila uglavnom ročnike te nekoliko elitnih jedinica iz drugih područja. Sjeverna Koreja, saveznik Kremlja, od tada je poslala tisuće svojih vojnika u regiju Kursk kako bi pomogla ruskim snagama.

Zelenski planira koristiti Kursk kao pregovarački adut

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će regija Kursk biti korištena kao pregovarački adut u budućim pregovorima. Najnoviji potez stoga bi mogao biti pokušaj Ukrajine da osigura što više teritorija uoči očekivanih pregovora, a njih bi mogla voditi administracija Donalda Trumpa.

Američki državni tajnik na odlasku Antony Blinken izjavio je u ponedjeljak da je pozicija Ukrajine u Kursku 'značajna' te dodao da će to 'biti ključan faktor u svim pregovorima koji bi se mogli održati sljedeće godine'.