Uz današnje pristizanje u Hrvatsku prvih doza cjepiva protiv koronavirusa britansko-švedskog proizvođača AstraZenece, kojeg je preko europskog mehanizma nabavke nabavljeno čak 2,7 milijuna doza, u dijelu javnosti proširila se i skepsa zbog njegove učinkovitosti - prije svega zbog odluke više europskih zemalja da njime ne cijepe osobe starije od 65 godina, ali i zbog niže učinkovitosti u sprečavanju oboljenja u odnosu na cjepiva Pfizer/BioNTecha i Moderne
Nakon zastoja u isporuci i nestašice cjepiva, a potom i raznih disonantnih tonova o različitoj učinkovitosti cjepiva različitih proizvođača - što je u dijelu medija potpuno suludo pomiješano s njihovom sigurnošću - očito slijedi nova runda javnih rasprava, pri čemu se epidemiolozi i virolozi gotovo potpuno slažu i stoje pri jednoj tvrdnji: primiti bilo koje cjepivo je bolje, učinkovitije i sigurnije nego se zaraziti.
Je li skepsa oko cjepiva AstraZenece opravdana, pitali smo ravnateljicu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije Željku Karin, a koja tvrdi da proces cijepljenja u županiji ide svojim tokom i da - bez nagovaranja ili reklamiranja bilo koga - upravo cjepivo AstraZenece ima neke komparativne prednosti u odnosu na konkurenciju.
vezane vijesti
'Ovo cjepivo sasvim izvjesno na stariju populaciju ima jednaku ili vrlo sličnu učinkovitost kao i sva ostala. Prijepori su nastali jer u studijama nije bilo dovoljno ispitanika iz dobne skupine starijih od 65 godina, ali medicinska znanost zapravo već ima odgovore na ta pitanja', kazala je Željka Karin za tportal.
Cijepljenje opće populacije od sredine ožujka?
U Splitsko-dalmatinsku županiju danas je pristiglo 1800 doza AstraZenece i tisuću doza Moderne dok se sutra očekuje još 2340 doza Pfizera. Cjepiva se prosljeđuju timovima za cijepljenje na više lokacija, a obavljaju se pripreme za otvaranje triju punktova za masovno cijepljenje u Splitu, kao i punktova u svim većim gradovima i na otocima - dakako, kada krene isporučivanje većih količina.
Trenutno se i dalje traje proces cijepljenja i docjepljivanja u domovima umirovljenika i zdravstvenim ustanovama, a 'na čekanju' je preko šest tisuća kroničnih bolesnika i osoba starijih od 65 godina, koji su želju za cijepljenjem izrazili preko svojih obiteljskih liječnika. Opća populacija vjerojatno neće doći na red prije sredine ožujka, a prijave iz te skupine još uvijek se ni ne zaprimaju.
'Zapravo, ono ima i neke svoje prednosti: recimo, učinkovitost već nakon primanja prve doze iznosi visokih 70 posto, za razliku od drugih cjepiva kod kojih se ona kreće oko 50 posto. Veći je i razmak između primanja dviju doza, od osam do čak 12 tjedana, pa je razina zaštite vrlo bitna, a to je dobro i zbog organizacije procesa cijepljenja. Ukratko, svako cjepivo u ovom trenutku je jako dobro i poželjno i ne treba čekati ili birati', uvjerava Karin.
Ona, inače, nije epidemiolog ili virolog, ali je kroz dugogodišnji rad i specijalizaciju iz školske medicine iznimno dobro upućena u obje grane medicine. Građanima daje plastičnu usporedbu sa sezonskim cjepivima protiv gripe:
'Njihova učinkovitost najčešće se kreće do maksimalnih 40 ili 50 posto, a nerijetko iznosi i znatno, znatno manje, ponekad i tek desetak posto. No svejedno se cijepimo jer se time pojavljuju znatno blaži simptomi bolesti u odnosu na one koji se nisu cijepili, a onda i višestruko manja mogućnost komplikacija i tragičnih ishoda ukoliko se zarazimo. Dakle učinkovitost u sprječavanju zaraze od 70 posto nakon prve doze i 80 do 90 posto nakon druge doze cjepiva protiv koronavirusa izuzetno je velika. A i ukoliko se kojim slučajem nađemo među ovih 10 do 20 posto osoba koje se zaraze i obole, klinička slika bit će nam neusporedivo blaža, a mogućnost fatalnog ishoda nepostojeća', objašnjava Karin.
O učinkovitosti cjepiva protiv gripe govore i podaci američkog Centra za kontrolu zaraznih bolesti (CDC), iz čega se vidi kako se u posljednjih desetak godina učinkovitost cjepiva protiv gripe kretala od 19 do 60 posto. Isti izvor navodi podatak da je u sezoni 2004./2005. učinkovitost tog cjepiva bila tek deset posto, što je u skladu s riječima šefice splitsko-dalmatinskog zavoda za javno zdravstvo.
'Ima nekoliko zemalja EU-a koje su preporučile da se cjepivom AstraZenece ne cijepe stariji. Njihov argument je da nema dovoljno dokaza da je cjepivo učinkovito u tim dobnim skupinama. Točno je da je bilo mali broj ispitanika starijih od 65 godina. Naš argument za korištenje AstraZenecinog cjepiva je da je učinkovito, sigurno i ispravno testirano i da ga je EMA odobrila za sve starije od 18 godina', odgovorio je na novinarsko pitanje ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Važan prilog raspravi na globalnoj razini dala je infektologinja Kalifornijskog sveučilišta u San Franciscu Monica Ghandhi objavivši tablicu sa sažetim pregledom rezultata kliničkih ispitivanja šest najpoznatijih cjepiva protiv Covida-19 (Moderna, Pfizer, AstraZeneca, Johnson&Johnson, NovaVax i Sputnjik V) i informacijama koje bi i najvećem laiku trebalo biti jednostavno usvojiti.
>>> Liječnica iz SAD-a objavila usporednu tablicu učinkovitosti cjepiva
Sva cjepiva, ukratko, imaju stopostotnu učinkovitost u slučaju hospitalizacije, odnosno smrti te težih oblika bolesti dok je njihova učinkovitost u sprječavanju blažih oblika bolesti tek nešto niža. O tome je na konferenciji Stožera civilne zaštite također govorio Capak, između ostalog kazavši da 'nijedan ispitanik koji je primio cjepivo nije imao teže simptome i nije bio hospitaliziran, dakle učinkovitost na teže oblike bolesti je praktički 100 posto'.
