U nastojanju da nađe koordinirani europski odgovor na izazove gospodarske krize, Europska komisija je donoseći Strategiju Europa 2020 zacrtala ambiciozan program s pet mjerivih ciljeva: za zapošljavanje, za istraživanje i inovacije, za klimatske promjene i energetiku, za obrazovanje i borbu protiv siromaštva. 'Ako djelujemo zajedno, možemo se boriti s krizom i jači izaći iz nje', poručeno je 2010, no koliko se dosad postiglo u području zapošljavanja žena?
Strategija Europa 2020 veliku važnost pridaje razvoju poduzetništva i povećanju samozapošljavanja žena. Međutim pokazatelj broja novopokrenutih poslovnih pothvata za žene relativno je nizak za sve članice EU-a. Samo u Hrvatskoj je, prema najnovijim pokazateljima, tek 19,4 posto poticaja za malo i srednje poduzetništvo otišlo u ruke žena, a mjere posebnog kreditiranja za žene se više ne provode. Slična situacija je u drugim državama članicama EU-a.
Nezaposlenost žena u Europi tako raste. One su, prema istraživanjima, u većem riziku od siromaštva, a ciljevi Strategije 2020 o 75-postotnoj zaposlenosti neostvarivi su ovim tempom.
'Žene, unatoč realno boljoj obrazovanosti od muškaraca, u poduzetničke vode ulaze rjeđe nego muškarci i to motivirane nužnošću, a ne uočenom prilikom. Na razini EU-a udio poduzetnica je 33 posto, a u novopokrenutim pothvatima tek 30 posto', kazala je Biljana Borzan.
Žene kao najčešći razlog smanjenje poduzetničke aktivnosti navode nemogućnost usklađivanja posla i obitelji, nedostatak mentorstva, otežan pristup financiranju zbog nedostatka vlasništva nad nekretninama itd. Takozvanu 'Barcelonu', cilj koji je odredilo Europsko vijeće, prema kojem države članice trebaju težiti tome da najmanje 90 posto djece u dobi od treće do šeste godine i najmanje 33 posto djece mlađe od tri godine imaju osiguranu mogućnost korištenja profesionalne skrbi, do 2011. dostiglo je samo 10 država članica. Zaposlenost žena koje imaju djecu je 20 posto manja, nego žena bez djece u većini država članica.
351426 ,321086 ,317256 ,294792
'Budući da je predsjednik EK Juncker izdvojio malo i srednje poduzetništvo kao glavnu okosnicu gospodarstva EU-a, zanima me koje mjere Komisija namjerava poduzeti u ovom mandatu za poticanje ženskog poduzetništva? Nadajmo se da i tu nećemo stati na zadovoljenju minimalnog uvjeta kao u slučaju odabira kandidatkinja za povjerenice EK!', kazala je Borzan.
Tijekom saslušanja kandidatkinje za povjerenicu Europske komisije za zapošljavanje Marianne Thyssen predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Iraxte Garcia Perez pitala ju je koje mjere može uvesti kako bi se smanjio jaz u zaposlenosti, plaćama i mirovinama muškaraca i žena te hoće li u stvaranju novih zakonodavnih prijedloga s tim ciljem uključiti kolege povjerenike u EK.
'Nažalost, tijekom saslušanja povjerenica Thyssen je kazala kako smatra da takve razlike ne treba uklanjati novim zakonodavnim mehanizmima, već da treba raditi na implementaciji postojećih mehanizama. Smatram da su se mnogi od njih pokazali nedovoljnima upravo zato što nemaju zakonodavni karakter', zaključuje zastupnica u Europskom parlamentu Borzan.
