Kako će gradski gubitaš financirati gradnju, kako će se kreditno zaduženje odraziti na tu tvrtku, koliko će održavanje žičare koštati u budućnosti, kako i može li, s obzirom na Zakon o žičarama, ZET upravljati nečim što fizički ne postoji, neka su od pitanja koja su se nametnula u raspravi, ali odgovore na njih od nadležnih iz Gradske uprave nisu dobili.

Za razliku od oporbenih zastupnika koji su pokazali želju za raspravom ukazujući na brojne nelogičnosti, posebno vezane za financijsku konstrukciju, HDZ - kao glavni Bandićev partner - samo je šutio.

Matej Mišić (SDP) naveo je da se nikad nije govorilo da će se Grad ili ZET kreditno zadužiti za financiranje projekta te da je prije dva mjeseca gradonačelnik Milan Bandić najavio da će se on financirati rebalansom proračuna.

'Praksa Grada je takva da se svi projekti financiraju putem kredita, tako zadnjih nekoliko godina Zagreb diže kredite od 250 milijuna kuna za kapitalne projekte', kazao je Mišić.

Smatra da je priča oko žičare poraz gradonačelnika. 'Izuzmemo li rotor koji se financira iz EU fondova, nijedan kapitalan projekt ne možemo financirati iz proračuna, već samo kreditima. Cijena žičare je 10 tisuća eura po metru, a usporedbe radi, Val d' Isere košta 6500 eura po metru', naveo je Mišić.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) zapitala se donosi li se odluka mimo važećeg Zakona o žičarama.

'Kojom žičarom će to ZET upravljati kad žičare nema? Zakon o žičarama u članku 8. kaže da su vlasnik, investitor ili koncesionar dužni upravljati njome. Mi žičaru nemamo. Čime će to sad upravljati kad žičare nema? Ovo na dnevni red može doći kad žičara bude gotova', smatra Mrak Taritaš.

Tomislav Tomašević (Zagreb je naš) izrazio je 'fascinaciju' činjenicom da se u projekt vrijedan više od pola milijarde kuna ušlo na način da se sklope ugovori, a da se cijelo vrijeme ne zna kako će se on financirati.

'Nikad svih ovih godina nisam vidio kako će se projekt financirati. Ovo je neodgovorno upravljanje financijama. Stvar će se prebaciti na ZET, koji će dignuti komercijalni kredit. Nadam se da ćemo tada vidjeti neki plan i projekcije prihoda žičare', kazao je Tomašević.

Da će se za dizanje kredita za žičaru zadužiti ZET, ne sumnja Tomislav Stojak (HNS), a prije nekoliko dana objavio je na društvenim mrežama Zaključak gradonačelnika Milana Bandića, kojim se osniva i imenuje Povjerenstvo za nabavu novčanog kredita u iznosu od 350 milijuna kuna. Prema dokumentu, taj kredit trebao bi poslužiti za financiranje investicijskih projekata u gradu.

'Od više od 500 milijuna kuna, plaćeno je oko 120 za opremu. Kako će se namaknuti novac, nikad nitko nije rekao iako je jasno da nakon ove odluke ide kreditno zaduženje ZET-a u visini od 350 – 370 milijuna kuna, jer je već osnovano povjerenstvo. Što ovo kreditno zaduženje znači za ZET i za njihove radnike? Znamo kako posluje ZET, a posluje kao gubitaš. Radi se o firmi koja u 18 godina nije napravila nijedan metar nove tramvajske pruge', naveo je Stojak.

Renato Petek (Naprijed Hrvatska – Progresivni savez) zapitao je koliko će koštati održavanje projekta za pet ili deset godina. Postoje li izračuni? 'Činjenica je da je ZET upravljao starom žičarom, ali mene zanima ima li ZET te kapacitete 12 godina od nepostojanja iste', upitao je Petek.

Ali odgovora na njegova i sva druga pitanja nije bilo iako se radi o najskupljem gradskom projektu.

Žičara bi prema najavama trebala biti u funkciji do svibnja 2020. godine.