'Holokaust je riječ koja je puno rabljena, ali i često zlorabljena, no definitivno je obilježila 20. stoljeće', kazao je na sarajevskoj komemoraciji predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci.

Istaknuo je kako su danas svima jasni razmjeri stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu, no upozorio je kako se ne bi smjele zaboraviti ogromne žrtve pripadnika drugih vjera i narodnosti, posebice Roma, koji su također bili na meti nacista kao narod kojega treba u cijelosti uništiti.

Komemoracije žrtvama holokausta održavaju se već godinama pod pokroviteljstvom Vijeća ministara BiH, a podsjetnik su na činjenicu da je tijekom Drugog svjetskog rata, kada je BiH bila u sastavu kvislinške Nezavisne države Hrvatske (NDH), ubijeno više od 80 posto Židova koji su tamo živjeli do 1941. godine. U BiH je u travnju 1941. godine živjelo oko 15 tisuća Židova, a samo u Sarajevu njih 10.500.

Oni koji su preživjeli uspjeli su to zahvaljujući susjedima koji su ih čuvali ili bijegom u partizane, a Husnija Kamberović, profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, podsjetio je na komemoraciji u ponedjeljak kako je čuvena 'Sarajevska hagada', koja je također preživjela rat, trajni svjedok o dobru među ljudima i u teškim vremenima.

Sarajevska hagada najvredniji je dokument koji svjedoči o židovskoj zajednici na području BiH od trenutka kada su oni tamo stigli nakon progona iz Španjolske u 15. stoljeću. Riječ je o zbirci židovskih vjerskih propisa koju su kao dragocjenost nacisti pokušali prisvojiti tijekom okupacije Sarajeva, no Hagadu je iz Zemaljskog muzeja odnio i sakrio njen tadašnji kustos.

Kamberović je istaknuo i kako su bosanskohercegovački Židovi dali veliki doprinos borbi za oslobođenje od nacističke okupacije, što kasnija socijalistička vlast nije na odgovarajući način priznala.

Kazao je kako je među narodnim herojima bilo deset Židova, kao što je to bilo i 14 generala u partizanskoj i jugoslavenskoj vojsci koja je iz nje nastala.

Kamberović je ustvrdio kako je način na koji se u bivšoj Jugoslaviji podsjećalo na Židove kao općenite žrtve fašističkog terora zapravo služilo ideološkom prikrivanju nedvojbenih činjenica.

'Holokaust je zapravo marginaliziran, a o tome je važno govoriti jer se oko toga oblikuje društveno znanje', kazao je Kamberović.

Upozorio je kako se i nakon osamostaljenja BiH mogu vidjeti nastojanja da se zaboravom prikriju razmjere holokausta kroz brisanje naziva ulica ili sumnjive školske programe, što se ne bi smjelo dopustiti.

'Mogu izbrisati Anu Frank iz školskih lektira. Može Sarajevo živjeti bez ulica (narodnih heroja) Nisima i Davida Albaharija i naselja Pavla Goranina jer su oni bili partizani, no moramo svi im poručiti da zlo neće proći', kazao je Kamberović na komemoraciji.