Podsjetivši na uzajamno uvažavanje i razumijevanje, Iustitia et pax ističe kako nitko legitimnoj zakonotvornoj vlasti ne odriče pravo da otvori statusna i materijalna prava drugim 'trajnim zajednicama življenja', koje nisu u istoj situaciji kao bračni drugovi, ako to ne ugrožava postojeća prava drugih, a navlastito prava djece.

Komisija navodi kako je riječ osobito o pravu djece da znaju svoje podrijetlo te da se o njima, kad god je to moguće, ponajprije skrbe njihovi majka i otac. 'Zakon o životnom partnerstvu ne smije stvarati konfuziju životnoga partnerstva s bračnim zajednicama', stoji u Izjavi te se dodaje kako i pravna rješenja, kao što su te zajednice različite, trebaju biti različita.

Komisija upozorava da nacrt Zakona o životnom partnerstvu prolazi bez ozbiljnje javne rasprave te da taj Nacrt učinke istospolnoga partnerstva u potpunosti izjednačava s brakom, i to istospolne partnere koji će se registrirati kao i one koji žive u neformalnoj zajednici.

Komisija smatra kako je ovakvo rješenje presedan u europskim okvirima te da kao takvo dovodi do pravne nesigurnosti. 'Od zakonodavca očekujemo da zaštiti prava djece, promičući i podupirući optimalne obiteljske modele', navodi Iustitia et pax te poziva zakonodavca da odbije uvesti 'pravo na dijete', koje ne poznaje niti jedan međunarodni dokument o ljudskim pravima.

Komisija podsjeća kako prema Konvenciji o pravima djeteta svako dijete, ako je to moguće, ima pravo znati za svoje roditelje te uživati njihovu skrb. Iustitia et pax upozorava kako Nacrt Zakona o životnom partnerstvu uvodi partnersku skrb za života i poslije smrti istospolnog partnera, odnosno partnerice koja je roditelj djeteta. 'To je institut koji je sadržajno identičan posvojenju te se stavljanjem drukčijega naziva zavarava javnost', ističe Komisija i napominje kako nitko roditelju ne može uskratiti pravo na roditeljsku skrb samo zato jer živi u istospolnoj zajednici, no, upozorava i kako je, odnose djeteta s trećim osobama potrebno urediti ne kao pravo odraslih, te putem propisa namijenjenoga odraslim, već štiteći ponajprije prava djece, odnosno dobrobit djeteta.

Komisija HBK poziva sve da štite dostojanstvo i prava svakoga djeteta, neovisno o tome u kakvoj životnoj zajednici dijete živi. Iustitia et pax podsjeća i da je Vlada uputila u zakonodavni postupak Prijedlog Obiteljskoga zakona, u kojem je stav izvršne vlasti da ne postoji dužnost države štititi brak, već samo obiteljski život djeteta i roditelja. To je, smatra Komisija, na tragu ideje da cjelovita obitelj nije temeljna društvena zajednica koju je vrijedno štititi, i to usprkos ustavnim zahtjevima.

Po mišljenju Komisije, napuštanje tradicijskih korijena hrvatskoga obiteljskog prava omogućuje niz rješenja, poput mogućnosti prijenosa ostvarivanja roditeljske skrbi na treće osobe te širom otvara vrata rastakanju tradicionalne obitelji.

Komisija smatra kako odbijanje primjedbi stručne i akademske javnosti, nadležnih institucija specijaliziranih za zaštitu prava djece pa i brojnih udruga civilnoga društva ukazuje na političku samovolju te dovodi u pitanje razvojni put prihvaćenoga obiteljskopravnog sustava.

Iustitia et pax traži od vlasti da pomognu obitelji proširenjem usluge obiteljskih savjetovališta te povede snažnu obiteljsku i pronatalitetnu politiku. Komisija također poziva sve da se uključe u aktivnu javnu raspravu.

Izjavu su predstavili predsjednik Komisije sisački biskup mons. Vlado Košić, tajnik Gordan Črpić, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić te dr. Aleksandra Korać Graovac.

Na upit novinara, Korać Graovac je pojasnila kako se u spomenutim prijedlozima preko tzv. skrbništva narušava pravo djece jer i u braku svaki očuh ili pak treći u slučaju smrti partnera mora proći provjeru države je li on najbolji skrbnik za dijete. Riječ je, istaknula je, o posvajanju.

Na upit o referendumu koji je najavio Stožer za obranu hrvatskoga Vukovara, biskup Košić je demantirao da su potpisi za referendum prikupljani po župnim uredima. Dodao je kako je i sam potpisao zahtjev za referendum te upitao na čemu neki temelje zabranu održavanja referenduma. 'Ako je Stožer prikupio dovoljno potpisa, a mjerodavne državne ustanove ocijene da referendumsko pitanje nije protuustavno, referendum treba održati', rekao je biskup Košić dodavši kako se samo u totalitarnim i nedemokratskim sustavima ne poštuje volja naroda, nego samo jednoga čovjeka.