U subotu je nizozemski turist pronađen mrtav na otoku Samos. Sljedeći dan, tijelo američkog turista pronađeno je na Mathrakiju, malom otoku zapadno od Krfa. Albert Calibet, još jedan američki turist, nestao je otkako je 11. lipnja krenuo na pješačenje na Amorgos. I dvije su Francuskinje nestale na Sikinosu nakon što su izašle u šetnju, piše CNN.

Tijela preminulih još uvijek treba pregledati kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, ali vlasti upozoravaju ljude da ne podcjenjuju utjecaj visokih temperatura.

"Postoji zajednički obrazac", rekao je za Reuters Petros Vassilakis, glasnogovornik policije za Južni Egej. "Svi su otišli na planinarenje po visokim temperaturama."

Neki znanstvenici kažu da ono što se događa u Grčkoj znači upozorenje o utjecaju ekstremne vrućine na tijelo, a posebno na mozak. To potencijalno može izazvati zbunjenost i utjecati na donošenje odluka. I ne samo to, vrućine mogu utjecati čak i na percepciju rizika.

Dok klimatske promjene potiču dulje i jače toplinske valove, znanstvenici pokušavaju otkriti kako će se naši mozgovi nositi s njima.

Mozak je 'glavni prekidač'

Istraživanja su tradicionalno usmjerena na utjecaj ekstremne vrućine na mišiće, kožu, pluća i srce. "Ali, mozak je, za mene, ključ svega", rekao je Damian Bailey, profesor fiziologije i biokemije na Sveučilištu Južni Wales. To je "glavni prekidač" za tijelo, rekao je za CNN.

U mozgu se regulira tjelesna temperatura. Hipotalamus, mala struktura u obliku dijamanta, djeluje kao termostat. Izvodi delikatan ples kako bi održao unutarnju temperaturu tijela na otprilike 37 stupnjeva Celzijusa. Kada je vruće, hipotalamus aktivira žlijezde znojnice i širi krvne žile kako bi rashladio tijelo.

Ali mozak dobro funkcionira unutar uskog raspona temperatura i čak i male promjene mogu utjecati na njega. Mnogima će biti poznat osjećaj usporenosti i lijenosti toplog ljetnog dana. No kako se toplina povećava, to može imati ozbiljne posljedice, uključujući smanjenje tekućine u tijelu i smanjenje dotoka krvi u mozak, rekao je Bailey.

Testovi koje je proveo na sudionicima istraživanja u komori za zaštitu okoliša, gdje je podizao temperaturu s 21 na 40 stupnjeva Celzijevih, pokazali su pad dotoka krvi u mozak za oko 9% do 10%.

"To je velika stvar u smislu nedolaska goriva u motoru koji cijelo vrijeme radi na visokoj razini", rekao je Bailey. I to ima utjecaja.

Ekstremna vrućina može poremetiti tipičnu aktivnost mozga, rekla je Kim Meidenbauer, neuroznanstvenica sa Sveučilišta Washington State. Moždane mreže koje obično omogućuju ljudima da jasno razmišljaju, razmišljaju, pamte te konstruiraju i formuliraju ideje, ekstremna vrućina može "izbaciti iz pogona".

Postaje teže donositi složene odluke, primjerice kojom stazom krenuti na pješačenje. Inače je to odluka koja zvuči jednostavno, ali zahtijeva vaganje više različitih faktora.

Također postoje dokazi koji upućuju na to da je vjerojatnije da će ljudi donositi rizične odluke i impulzivno se ponašati kada su izloženi toplini, dodala je.

Promijenjena percepcija rizika zajedno s oštećenom kognitivnom funkcijom može imati vrlo ozbiljne posljedice. “Ne govorite samo o potencijalnom pregrijavanju i možda opeklinama od sunca”, rekla je. "Govorite o potencijalno opasnim po život situacijama, poput donošenja loših odluka, zamagljenog prosuđivanja."

Znanstvenici tek počinju otkrivati ​​raspon utjecaja topline na mozak, ne samo u smislu donošenja odluka, već i raspoloženja, emocija i mentalnog zdravlja.

"Naše razumijevanje je zapravo prilično minimalno", rekao je Meidenbauer. "U ovom trenutku to je velika nepoznanica."

Tko je ranjiv? Neki ljudi su osjetljiviji na toplinu od drugih. Stariji ljudi, posebno oni stariji od 65 godina, više su izloženi riziku, jer njihova tijela nemaju uvijek dobru termoregulaciju. Svi ljudi koji su nestali u Grčkoj bili su u srednjim 50-im i stariji.

Vrlo mala djeca i trudnice također su suočeni s povećanim rizikom, kao i oni s već postojećim bolestima, uključujući stanja mentalnog zdravlja.

Vrućina može biti opasna za svakoga

Godine 2016. tim znanstvenika pratio je 44 studenta tijekom toplinskog vala u Bostonu i otkrio da su oni bez klima uređaja doživjeli značajan pad kognitivnih sposobnosti.

"Nitko nije imun na zdravstvene učinke topline", rekao je Jose Guillermo Cedeño Laurent, jedan od autora istraživanja i docent na Rutgers School of Public Health. “Naš je mozak iznimno osjetljiv organ”, rekao je.

Netko tko je u dobroj formi razumije opasnosti i nosi puno vode još uvijek se kocka ako odluči ići na pješačenje po vrlo visokim temperaturama, rekao je Bailey. “Donosite krive odluke i to vas može koštati života.”

Kako se zaštititi?

Postoje stvari koje ljudi mogu učiniti kako bi se zaštitili i smanjili rizik, kažu stručnjaci.

To uključuje izbjegavanje vježbanja tijekom najtoplijih dijelova dana, traženje hlada kada je to moguće. Nošenje široke odjeće i stavljanje ledenih obloga na glavu i vrat također može pomoći. Pijenje vode je vitalno i to ne samo kada osjećate veliku žeđ, rekao je Bailey.

Važno je ne doći do točke u kojoj tijelo gubi tekućinu brže nego što je može uzeti. Stručnjaci također preporučuju napitke s elektrolitima, koji mogu pomoći u nadoknadi tekućine izgubljene znojenjem. Koristite aplikacije za dijeljenje lokacije, rekao je Meidenbauer. "Pobrinite se da barem netko zna gdje ste."

Dugoročno, redovita tjelovježba je važna - pod uvjetom da nije vani tijekom najtoplijih dijelova dana. Naime, ona može pomoći tjelesnoj termoregulaciji. "Što ste u većoj formi, to ste otporniji na te klimatske utjecaje iz okoliša", rekao je Bailey.

Trebat će vremena da se otkriju točni uzroci smrti onih koji su izgubili živote u Grčkoj, ali postoji lekcija koja se još uvijek može izvući iz tragedija, rekao je Bailey.

"Bez obzira na to koliko inteligentni ili u kakvoj formi mislite da ste ... ako izlazite na 40+ stupnjeva Celzijusa, čak i ako ste dobro pripremljeni, prolazite kroz izazov", zaključio je,