Ulaskom Hrvatske u NATO savez 1. travnja 2009. godine, hrvatske Oružane snage prihvatile su standardnu NATO fonetsku abecedu radi bolje razumljivosti tijekom slovkanja u radio-telekomunikacijskom prometu, što su posebno iskusili pripadnici satnija kopnene vojske obučavani za mirovne vojne operacije. Osim u sklopu tog vojnog saveza, NATO fonetska abeceda koristi se u radio-telefoniji svih međunarodnih aerodroma, dok se kod radioamatera koristi u sličnom, ali regionalnim potrebama prilagođenom obliku
Vojna fonetska abeceda je, inače, nastala kako bi se zbog buke na samom ratištu, lošem signalu i jezičnim barijerama doskočilo mogućim nejasnoćama koje bi mogle dovesti do tragičnih pogrešaka.
Razlog za formiranje NATO fonetske abecede sasvim je prozaičan. Budući da su sve članice NATO-a prije osnivanja imale vlastitu verziju fonetske abecede, nastala je očita potreba za razvojem i provedbom zajedničke standardizirane fonetske abecede koja je ušla u govor diljem svijeta te je zamijenila i dotadašnju američku vojnu fonetsku abecedu koja je počinjala s riječju Able za razliku od današnje Alphe.
NATO je uveo fonetsku abecedu u uporabu 1956. godine, sedam godina nakon osnivanja saveza, a već nekoliko godina kasnije ta je abeceda postala univerzalna fonetska abeceda koja je tijekom godina doživjela nekoliko promjena.
Prvu fonetsku abecedu razvila je Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU) još u 20-im godinama prošlog stoljeća, a predstavljala je prva slova uglavnom poznatih svjetskih gradova, država te nekih specifičnih pojmova te je ta abeceda glasila; Amsterdam Baltimore, Casablanca, Denmark, Edison, Florida, Gallipoli, Havana, Italia, Jerusalem, Kilogramme, Liverpool, Madagascar, New York, Oslo, Paris, Quebec, Roma, Santiago, Tripoli, Uppsala, Valencia, Washington, Xanthippe Yokohama i Zurich
Početkom Drugog svjetskog rata i ulaskom SAD-a u taj globalni sukob, američka vojska 1941. godine uvodi posebnu vojnu fonetsku abecedu nazvanu Able Baker abecedom, po početnim riječima koje je su jasno razumljive. Dvije godine kasnije tu je abecedu preuzela i britanska vojska, a ona redom glasi; Able, Baker, Charlie, Dog, Easy, Fox, George, How, Item, Jig, King, Love, Mike, Nan, Oboe, Peter, Queen, Roger Sugar, Tare, Uncle, Victor, William, X-ray, Yoke, Zebra
S godinama sve je više kritika upućeno na tu vojnu abecedu, osobito iz Francuske kao države članice koja je smatrala da abeceda zvuči odveć britanski pa je u Sjevernoatlantski savez 1951. godine uvedena međunarodna fonetska abeceda koja se već koristila u međunarodnom zračnom prometu, a koju je ustanovila Međunarodna udruga za zračni prijevoz (IATA) te glasi; Alfa, Bravo, Coca, Delta, Echo, Foxtrot, Gold, Hotel, India, Juliett, Kilo, Lima, Metro, Nectar, Oscar, Papa, Quebec, Romeo, Sierra, Tango, Union, Victor, Whiskey, Extra, Yankee, Zulu.
Pet godina kasnije, unutar vojnog saveza došlo je do promjene termina za slova C, M, N, U i X radi same učinkovitost fonetske abecede koja se koristi i u svakodnevnom govoru engleskog govornog područja, pa ona danas glasi; Alfa, Bravo, Charlie, Delta, Echo, Foxtrot, Golf, Hotel, India Juliett Kilo Lima, Mike, November, Oscar Papa, Quebec, Romeo Sierra, Tango, Uniform, Victor, Whiskey X-Ray, Yankee i Zulu
Valja napomenuti kako je NATO za vrijeme Hladnog rata sovjetske podmornice klasificirao upravo po slovima fonetske abecede. U svjetskim medijima nastalo je i duhovito ime za incident koji se dogodio 1981. kada se u blizini švedske mornaričke baze Karlskrona na stijene nasukala sovjetska podmornica S-363 koja je bila klase Whiskey po NATO klasifikaciji. Šveđani su digli uzbunu jer su smatrali kako je riječ o mogućem sovjetskom pokušaju infiltracije, budući da je podmornica imala torpeda s nuklearnim glavama, a taj je incident u zapadnim medijima nazvan 'Whiskey on the rocks' (engleski naziv za whiskey s ledom).