Ako upišete u Google, naći ćete obje varijante. Na njihovim mapama jezero je Peručko. Pitate li ljude iz cetinskog kraja, jezero je oduvijek bilo Perućko, iako na službenim stranicama Vrlike stoji - Peručko jezero. A tako je i u svim atlasima, na kartama i u rječnicima prije 2012./2013. godine. Veslači su se, prelistate li novine otprije nekoliko godina, pripremali na Peruči.

Posljednjih tjedana priča se oko trećeg po veličini jezera u Hrvatskoj zahuktala zbog najave gradnje termoelektrane na njemu pa se ponovno otvorila priča i oko njegova imena. Prosvjedovalo se u Sinju, a prosvjednici su nosili transparente na kojima je pisalo 'Ne damo te Perućo'.

Domagoj Vidović s Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje kaže da je priča oko imena jezera zapravo vrlo jednostavna.

'Netko je prije tko zna koliko godina krivo zabilježio naziv i umjesto Peruća zapisao je Peruča. Zbog toga smo svi mi cijelo vrijeme učili, a tako je pisalo i u atlasima i rječnicima, da je riječ o Peručkom jezeru iako stanovnici tog kraja oduvijek govore da je jezero Perućko', kazao je Vidović.

Napomenuo je da je do promjene došlo 2012. godine, kad je objavljen 'Školski rječnik hrvatskog jezika', a uz njega i dodatak zemljopisnih imena. U njemu se navodi Peruća.

Kolegica podrijetlom iz okolice Sinja upozorila nas je na to da je u pitanju Peruća, a ne Peruča, nakon čega smo to provjerili i zaključili da je dotad u knjigama bio pogrešan naziv, ističe Vidović.  

No nije to jedini slučaj, premda je možda najpoznatiji, da većina stanovnika države pogrešno izgovara i piše naziv nekog mjesta.

Godinama se tako, kaže Vidović, na putokazima i u kartama mjesto Badžula u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pisalo kao Bađula.

To je ispravljeno, no i danas ga mnogi nazivaju pogrešno iako u slučaju imena ljudi i naziva mjesta uvijek vrijedi pravilo da se izgovara i piše onako kako to čine oni koji žive u njemu.