Izraz demencija ne odnosi se samo na jednu specifičnu bolest, već na zbroj simptoma koji se javljaju kao posljedica stanja poput Alzheimerove bolesti, a koja uzrokuje oštećenje živčanih stanica što prenose poruke iz mozga, piše Independent.

Osobito je česta među starijima te jedna od 14 osoba starijih od 65 godina ima to stanje, kao i jedna od šest osoba starijih od 80, pri čemu je statistički vjerojatnije da će žene patiti od nje u usporedbi s muškarcima.

Svatko to stanje doživljava drugačije, ali zajednički simptomi demencije mogu se svrstati u tri kategorije: problemi s pamćenjem, kognitivne sposobnosti i komunikacija.

Pet najčešćih zajedničkih simptoma uključuju:

• borbu s donošenjem odluka i rasuđivanjem
• različito razumijevanje vremena i mjesta, poput ustajanja za odlazak na posao usred noći
• borbu s učinkovitom komunikacijom, kao što je nemogućnost pronalaska pravih riječi
• ponavljanje riječi ili postupaka, teško praćenje razgovora
• promjene u osobnosti i ponašanju.

Budući su ti simptomi povezani s prirodnim padom kognitivnih sposobnosti kao rezultata starenja, demencija je teško dokaziva dijagnoza.

Studija koju je ranije ove godine objavilo Alzheimerovo društvo otkrila je da čak svaki četvrti oboljeli ode liječniku dvije godine prije nego što se konačno dijagnosticira njihovo stanje.

Spomenuta dobrotvorna organizacija anketirala je 1019 dementnih pacijenata i njegovatelje o njihovim iskustvima dijagnostičke procedure te otkrila da je primarni razlog zbog kojeg ljudi nisu dobili potrebnu pomoć konfuzija zbog brkanja simptoma i prirodnog procesa starenja, što je situacija koja se dogodila u 42 posto slučajeva.

Oko 26 posto ispitanika reklo je da nisu dobili službenu dijagnozu u roku od dvije godine, s četvrtinom koja je dodala da su već došli do krizne točke prije nego im je prepoznata demencija.

'Postavljanje istog pitanja opet i opet ne zove se starenje, zove se bolest', kazala je Kate Lee, osnivačica Alzheimerovog društva, dok je poticala potencijalno oboljele ili one koji su zabrinuti zbog stanja nekog njima bliskog, da im se jave.

'Ako ste zabrinuti za sebe ili nekoga koga volite, dođite u Alzheimerovo društvo po podršku. Rezultati našeg istraživanja otkrivaju koliko može biti opasna bitka sa simptomima demencije i odgađanje dobivanja pomoći', ističe i dodaje:

'Da, dobivanje dijagnoze može biti zastrašujuće. Znam da sam ja bila prestrašena kad je moja majka dobila dijagnozu. Ali vrijedilo je, preko devet od 10 ljudi s demencijom reklo nam je da su profitirali dobivanjem dijagnoze. To im je dalo ključan pristup liječenju, brizi i podršci te dragocjenom vremenu za planiranje budućnosti.'

'Budući da je pandemija uzrokovala pad stope dijagnoza, važnije je nego ikada potražiti pomoć. Ne morate se suočiti s demencijom sami, tu smo kako bismo podržali sve pogođene njome', naglašava Lee.

Koji su rani simptomi demencije?

Kako bi se riješio problem identificiran u provedenom istraživanju, Alzheimerovo društvo izradilo je novi kontrolni popis u suradnji s Kraljevskim koledžom liječnika opće prakse kako bi pomogli ljudima da identificiraju simptome demencije i potaknu ih na traženje pomoći.

Uključuje to procjenu pate li ljudi od problema s pamćenjem, kao što su borba da bi se pronašla prava riječ i ponavljanje pitanja i fraza, od problema u svakodnevnom životu, kao što su mučenje s plaćanjem računa i gubitak orijentacije u javnosti, te od bihevioralnih ili emocionalnih problema kao što su agresivnost, povlačenje ili neprimjereno postupanje.

Dr. Jill Rasmussen iz Kraljevskog koledža liječnika opće prakse kaže: 'Od vitalnog značenja za pacijente, njihove obitelji i liječnike opće medicine je da oni s potencijalom za dijagnozu demencije obave pravovremen i učinkovit pregled.'

'Nova kontrolna lista razvijena s Alzheimerovim društvom je jednostavna, to je besplatan alat koji pomaže pacijentima i njihovim obiteljima da jasno prezentiraju sve simptome i nedoumice tijekom pregleda.'

'Taj izvor mogao bi napraviti stvarnu razliku u identificiranju onih ljudi kojima je potrebna preporuka za detaljnu procjenu i dijagnozu njihovih problema. Svakoga tko je zabrinut zbog mogućih simptoma demencije pitamo koristi li kontrolnu listu i dijeli li je sa svojim primarnim liječničkim timom', kaže Rasmussen.