Kako joj to uspijeva? Em nije karizmatična, em je retorički troma, em je radila političke greške koje bi svakoga drugog pokopale, a opet se čini nepobjedivom, komentira britanski Guardian skorašnji ishod kampanje nepobjedive 'mame Merkel', političarke koja je 'blagi pristup svemu pretvorila u zlato'. Federalni parlamentarni izbori u Njemačkoj (24. rujna) su na vratima, a ispitivanja javnog mijenja pokazuju da CDU/CSU na čelu s Angelom Merkel opet pobjeđuje.

Nakon 12 godina vladanja Merkelici se smiješi četvrti mandat, iako su još prije godinu i pol samo najveći optimisti vjerovali da može politički preživjeti izbjegličku krizu (2015. Njemačka je primila 900.000 izbjeglica) i skandal zbog masovnog napastovanja žena u Kölnu. Čarobna formula održivosti kancelarke zove se 'asimetrična demobilizacija', tvrdi Guardian, ili, jednostavnije, čupkanje ideja oporbe. Nakon katastrofe u japanskoj nuklearki Fukushimi, ona je napustila atomsku energiju i time izbila argument Zelenima. Socijaldemokratima je začepila usta uvođenjem minimalne nadnice, a nedavno je ozakonila istospolni brak, iako je oštro bila protiv njega, izbivši adut lijevima...

Nedavna TV-debata s glavnim protivnikom, SPD-ovcem Martinom Schulzom, prije je podsjećala na javnu rundu pregovora s budućim koalicijskim partnerom negoli na psovački duel tipa Trump-Hillary, ali uređena Njemačka sebi može dopustiti takav luksuz, kažu analitičari. Među tvrdom desnicom Angela Merkel ipak ima oštrih protivnika. Gađajući je u dva navrata rajčicama, poručivali su 'gubi se', 'izdajico naroda' i 'crveni karton za Merkelicu'. Kancelarka je to strpljivo odšutjela, odjenuvši za sljedeći predizborni skup isti kaputić koji su zajapureni prosvjednici umrljali rajčicom.

Koliko je jaka tvrda desnica, saznat će se za sedam dana, a bivši lider UKIP-a (UK Independent Party) i član EU parlamenta Nigel Farage prošloga tjedna prihvatio je poziv Beatrix von Storch (unuke Hitlerova ministra financija Lutza von Krosigka) da u Berlinu uoči izbora govori na mitingu krajnje desne stranke Alternative für Deutschland (AfD). Tema je 'Razvoj u EU, Brexit, izravna demokracija i kako nemoguće postići mogućim'. Beatrix Von Storch je gorljiva pobornica anti-imigrantske politike i traži da se protiv dolaska imigranata Nijemci bore svim sredstvima, pa i pucanjem u žene i djecu (kasnije je to nazvala 'taktičkom greškom'), a s takvom politikom nada se prvi put ući u Parlament.

Kada je vidio da je Ujedinjeno Kraljevstvo prošlogodišnjim referendumom doista odlučilo izaći iz EU-a, gorljivi 'otac Brexita' Farage podvio je rep i nestao iz političkog života. Sudjelovao je u Trumpovoj predsjedničkoj kampanji uz primjedbu da bi to rado činio za Hillary kada bi mu za to platili, a ponašanje Baracka Obame uoči referenduma o Brexitu nazivao je 'sramotnim' jer je bivši predsjednik SAD-a upozoravao na ekonomske posljedice takve avanture.  

Kao uvijek, posljedice Brexita najviše će osjetiti dva milijuna siromašnih obitelji u Ujedinjenom Kraljevstvu koje će do kraja dekade imati 200 funti manje mjesečno u novčaniku zbog kresanja socijalnih naknada, smanjenja mirovina i rasta inflacije te nerazumno visokih cijena stanova i stanarina, zbog čega ozbiljno raste broj beskućnika. Udruga lokalnih vlasti predviđa da će time biti pogođeno 84 posto obitelji s malom djecom, od kojih se dvije trećine odnose na zaposlene. Zato su prije desetak dana na ulice izašle i medicinske sestre protestirajući zbog 14 posto smanjenja plaća u zadnjih sedam godina, što je Brexit samo još više pogoršao.

Parlamentarni izbori u Norveškoj zakotrljali su se prošloga tjedna. Kao pobjednici izašli su Erna Solberg i njezina desna koalicijska vlada, pobijedivši za dlaku opoziciju lijevog centra. U tijesnoj čipkastoj haljini plave boje, Erna Solberg kreće u drugi premijerski mandat, jer je njezina Konzervativna stranka u koaliciji s anti-imigracijskom Progresivnom partijom i dvaju manjih desnih satelita osvojila 89 od 169 mjesta u norveškom parlamentu.

Razočarana je ostala nježno lijeva koalicija okupljena oko Laburista vođenih bivšim ministrom vanjskih poslova, milijunašem Gahrom Storeom. Bogati laburist Store obećao je smanjiti nejednakost povišenjem poreza najbogatijim Norvežanima i poboljšati javne usluge, ali nije išlo. Norvežani su radije ostali uz Ernu Solberg i njezina obećanja o smanjenju poreza zbog povećanja rasta proizvodnje. Zeleni su osvojili tek jedan mršavi mandat zagovarajući prekid svih novih istraživanja nafte i plina, a sljedećih 15 godina potpuno ukidanje tog sektora koji je obogatio Norvešku. Građani zemlje s najvećom energetskom industrijom u zapadnom dijelu Europe to su očito shvatili kao dobru šalu.

Nije šala, ali na šalu sliči ono što se prošloga tjedna dogodilo u Brazilu. Zemlja karnevala svako malo ima karneval s korupcijom – ovoga puta s multimilijarderom Joesleyjem Batistom, vlasnikom JBS-a, najveće kompanije za pakiranje mesa u svijetu. Prvi tajkun Brazila završio je iza rešetaka jer ga je sudac Vrhovnog suda optužio za skrivanje dokaza. 

Batista i brat mu Wesley priznali su da su posljednjih nekoliko godina podmitili 1.900 političara (!) te se Batista trebao iskupiti svjedočenjem protiv novog predsjednika Brazila, Michela Temera protiv kojeg se vodi postupak zbog navodne korupcije. Ured predsjednika Temera Batistu je proglasio lažnim svjedokom i kritizirao policiju jer 'okorjelom banditu' omogućava da se 'izvuče od gonjenja'. Ured je, doduše, bio u pravu, ali na štetu predsjednika: u svojim iskazima 'okorjeli bandit' je neodređeno govorio o navodnoj korupcijskoj raboti predsjednika, ali na adresu tužiteljstva stigla je jedna snimka koja potvrđuje da Batista debelo laže. Naime, Batistini su odvjetnici zabunom poslali njegovu tajnu snimku Temera od prošloga svibnja u kojoj aktualni brazilski predsjednik priznaje plaćanje mita utjecajnim brazilskim političarima prije njegova dolaska na vlast.

Batista je u zatvoru, a Temer se zbog Batistinih tvrdnji suočava s opozivom. Tako je to kad vas zastupaju smušeni odvjetnici.

Nijemci imaju 'najmoćniju ženu svijeta', Norvežani su prošlog tjedna dobili novu staru premijerku, a Šveđani su otkrili svoju Xenu Ratnicu. Više od stotinu godina arheolozi i povjesničari pretpostavljali su da su ostaci osobe pokopane s oružjem i konjima, pronađeni u 'ultimativnom vikinškom ratničkom grobu' u švedskom gradu Birka, pripadali muškarcu, najvjerojatnije moćnom vojskovođi. Zahvaljujući napretku osteologije i DNK analize, stručnjaci su sada dokazali da je on zapravo – ona.

'Riječ je o ženi u tridesetima, visokoj 170 centimetara', potvrdila je arheologinja Charlotte Hederstierna-Jonson sa Sveučilišta Uppsala u američkom časopisu Physical Anthropology izašlom prošloga tjedna, te kaže: 'Osim potpune ratničke opreme - mača, sjekire, koplja, strelica, štita, bojnog noža i dva konja - u krilu je imala ploču na kojoj se razrađivala taktika i strategija bitke, što ukazuje na to da je najvjerojatnije planirala, vodila i sudjelovala u bitkama. U svakom slučaju, ovo otkriće baca novo svjetlo na ratoborne Vikinge kao alfa muškarčine.'  

P. S. Znate li gdje se nalazi afrička državica Wakanda? Na zemljovidu je nećete naći. Našao ju je British Airways u jesenjem broju High Lifea, svom inflight magazinu s priličnim brojem čitatelja među 3,4 milijuna putnika. Britanska avio-kompanija još ne leti na relaciji London – glavni grad Wakande, ali u reportaži o najbolje odjevenim celebrityjima autor teksta spominje i oskarovku Lupitu Nyong'o za koju tvrdi da je podrijetlom iz - Wakande. Šteta što nije malo proguglao, jer bi našao da je Wakanda izmišljena zemlja, smještena na jezeru Turkana, negdje blizu stvarne Ugande, Kenije, Južnog Sudana, Etiopije i izmišljene Azanie, Canaana i Narobie, a pojavljuje se u američkim stripovima izdavača Marvel Comicsa. Lupita Nyong'o je inače Afrikanka podrijetlom, Meksikanka rođenjem, a Amerikanka državljanstvom. To sa Wakandom dođe mu kao pitanje jedne naše studentice politologije: 'Što je na hrvatskom ispravno - Iran ili Irak?'