Ukrajina i Sjedinjene Države imaju malo nade da će se postići napredak na sastanku u utorak, prvim izravnim pregovorima dviju strana u više od dva tjedna, iako se čini da je ruska invazija zastala na nekoliko bojišnica.

Više od mjesec dana od početka rata, najvećeg napada na europsku državu od Drugog svjetskog rata, više od 3,8 milijuna ljudi pobjeglo je u inozemstvo, tisuće su ubijene i ozlijeđene, a rusko gospodarstvo pogođeno je sankcijama.

U opkoljenom južnom lučkom gradu Mariupolju ubijeno je gotovo 5000 ljudi, uključujući oko 210 djece, prema podacima gradonačelnika. Zarobljeno je oko 160.000 ljudi.

Preživjeli su ispričali užasne priče o ljudima koji umiru zbog nedostatka medicinskog tretmana, o pokopanim tijelima gdje god ima mjesta i o ženama koje rađaju u podrumima.

Ukrajinsko izaslanstvo stiglo je na pregovore u Istanbul, a vode ga ministar obrane Oleksij Reznhikov i Mihajlo Podoljak, predstojnik ureda predsjednika.

Sastanak bi trebao početi u 9 sati po srednjoeuropskom vremenu.

Među ostalim, Rusija traži da Ukrajina odustane od namjere pridruživanja NATO-u, što je točka oko koje je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da je spreman na kompromis.

Ostale sporne točke su sudbina separatističkih regija na istoku Ukrajine, kao i status Krima, koji je Rusija anektirala 2014.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je o pregovorima u Turskoj: "Mi ne trgujemo ljudima, zemljom ili suverenitetom." "Minimalni zahtjev su humanitarna pitanja, a maksimum je postizanje sporazuma o prekidu vatre", rekao je na nacionalnoj televiziji.

Visoki dužnosnik američkog State Departmenta rekao je kako se čini da ruski predsjednik Vladimir Putin nije spreman na kompromise kako bi okončao rat.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da dosadašnji razgovori nisu doveli do značajnog napretka, ali da je važno da se nastavljaju u fizičkom obliku. Odbio je dati više informacija.

U obraćanju u ponedjeljak navečer, ukrajinski predsjednik Zelenskij ponovio je pozive Zapadu da ide dalje u kažnjavanju Moskve zbog njezine invazije. "Mi, ljudi koji smo živi, ​​moramo čekati. Zar sve što je ruska vojska učinila do danas ne opravdava naftni embargo?"

Premda su zapadne zemlje uvele niz oštrih sankcija Moskvi, Europa se uvelike oslanja na uvoz energije iz Rusije i do sada je oklijevala poduzeti mjere blokade.

Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva "posebnom vojnom operacijom" razoružavanja i "denacifikacije" svog susjeda. Ukrajina i Zapad kažu da je Putin pokrenuo ničim izazvan agresivni rat.

Pregovori u utorak bit će prvi osobni pregovori nakon sastanka ministara vanjskih poslova 10. ožujka, što je znak pomaka iza kulisa jer Rusija gubi zamah na bojnom polju.

"Uništili smo mit o nepobjedivoj ruskoj vojsci. Odupiremo se agresiji jedne od najjačih vojski na svijetu i uspjeli smo ih natjerati da promijene svoje ciljeve", rekao je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko.

Ruska vojska je prošlog tjedna signalizirala da će se usredotočiti na širenje teritorija pod kontrolom separatista u istočnoj Ukrajini, ali Kijev je rekao da ruske snage i dalje pokušavaju opkoliti glavni grad.