Već duže vrijeme se raspravlja o uvođenju općeg ograničenja brzine na autocestama u Njemačkoj, a prema istraživanjima najvećeg njemačkog autokluba ADAC-a, koji broji preko 21 milijun članova, još uvijek je većina njihovih članova protiv toga. Naime, 50 posto je još uvijek protiv, dok je 45 posto za uvođenje limita brzine vožnje.

Njemačka udruga automobilske industrije (VDA) i dalje je protiv uvođenja ograničenja brzine na autocestama, i njihova pozicija ostaje nepromijenjena, izjavio je glasnogovornik te udruge Njemačkoj tiskovnoj agenciji (DPA). Govorio je o komunikaciji od kraja prosinca. U to vrijeme, VDA je istaknula kako rasprava o općem ograničenju brzine na njemačkim autocestama nije bila 'korisna'.

Rasprava je opet dobila zamah jer ADAC 'više nije u osnovi' protiv ograničenja brzine, kao što je potpredsjednik ADAC-a za transport, Gerhard Hillebrand, rekao DPA.

Inače, oko 30 posto njemačke mreže autocesta trenutno ima trajno ili privremeno ograničenje brzine, a tu su još i područja na kojima se izvode građevinski radovi na dijelu autocesta. Brzina vožnje na nešto manje od deset posto mreže autocesta može se ograničiti sustavima za nadzor ruta. Omogućuju fleksibilnu kontrolu brzine ovisne o situaciji, ovisno o volumenu prometa i vremenskim uvjetima.

Rasprava o općem ograničenju brzine na autocestama u Njemačkoj vodi se vrlo emocionalno. Mišljenja se također jako razlikuju među članovima ADAC-a. S obzirom na polarizirajući učinak teme - također među članovima kluba - ADAC trenutno ne preporučuje političarima da glasaju ZA ili PROTIV općeg ograničenja brzine. Umjesto toga, klub se zalaže za objektivizaciju rasprave o ograničenju brzine. Da bi rasprava o ovoj temi bila što temeljitija potrebno je suočiti nepobitne činjenice.

Što kažu članovi ADAC-a o ograničenju brzine?

ADAC redovito ispituje svoje članove o njihovom stavu prema pitanjima prometne politike. Godinama su uglavnom odbacivali opće ograničenje brzine na autocestama, ali u posljednje vrijeme se povećao broj ljudi koji se zalažu za ograničenje brzine. U anketi 2019. tako je 50 posto glasalo protiv ograničenja brzine, a 45 posto za ograničenje brzine.

Dovodi li ograničenje brzine do manje nesreća?

Autoceste su najsigurnije ceste u Njemačkoj. Svake godine na njima se odvija otprilike trećina ukupne prijeđene udaljenosti svih motornih vozila. Međutim, udio smrtnih slučajeva je s oko 13 posto ispod prosjeka: trenutačno na 1 milijardu odvoženih kilometara tamo smrtno strada 1,7 osoba. U međunarodnoj usporedbi ne može se utvrditi veza između općeg ograničenja brzine i razine sigurnosti na autocestama, pa tako zemlje s ograničenjima brzine na autocestama, poput Belgije, Francuske ili SAD-a, nisu ništa bolje od Njemačke. U Hrvatskoj je tako, prema dostupnim podacima za 2018. godinu, od ukupno smrtno stradalih osoba u prometu, nažalost njih 28 poginulo upravo na autocestama s udjelom od 8,8 posto.

Na rutama na kojima postoji iznadprosječni broj ozbiljnih nesreća, ograničenje brzine ili kontrola brzine ovisna o situaciji mogu imati smisla. Promjenjivi znakovi na portalima omogućuju fleksibilno prilagođavanje brzine prometnim i vremenskim uvjetima. Upozoravaju i na prometne gužve i nesreće. ADAC-ov potpredsjednik za promet Gerhard Hillebrand je rekao: 'Važno je detaljno ispitati granice i mogućnosti ograničenja brzine za sigurnost prometa i zaštitu klime. Osobito u pogledu utjecaja na sigurnost prometa, današnje procjene još su daleko od toga. Stoga je preporučljivo koristiti znanstveno istraživanje pomoću pilot ruta, uključujući testiranje vremenske razlike.'

Čak i kada se uspoređuju unutar Njemačke, na dionicama bez ograničenja brzine nema više nesreća nego na dionicama s ograničenjem brzine od 120 ili 130 km / h. Veća težina nesreće (smrtnih slučajeva na 1000 nezgoda s osobnim ozljedama) ne može se utvrditi. Stvarna slaba točka u pogledu sigurnosti prometa su državne ceste na kojima je registrirano gotovo 60 posto svih prometnih slučajeva - iako se tamo odveze samo 40 posto svih prijeđenih kilometara motornih vozila.

Da li ograničenje brzine doprinosi zaštiti klime?

Da. U priručniku za faktore emisije (HBEFA), Federalna agencija za okoliš prikazuje kako različite vrste pogona i prometne situacije utječu na emisiju onečišćujućih tvari. Ako se ovi podaci uzmu kao osnova, ograničenje brzine od 130 km/h za vozni park 2019. godine rezultira uštedom CO₂ do 2 milijuna tona godišnje. To je nešto manje od dva posto emisije CO₂ automobilskog prometa.

Postoji li više automobila s malim motorima u zemljama s ograničenjima brzine?

Ne. Pretpostavka da opće ograničenje brzine na autocestama dovodi do kupnje automobila s manjim motorima (downsizing) i time manja potrošnja goriva pri usporedbi motorizacije voznog parka u Austriji (ograničenje brzine 130 km/h) i Švicarskoj (ograničenje brzine 120 km/h) s Njemačkom se ne potvrđuje. Naprotiv: udio vozila visokih performansi veći je u Švicarskoj i nešto niži u Austriji nego u Njemačkoj.