Škoda je zorno prikazala kako funkcioniraju sustavi sigurnosti u njihovim automobilima. Srećom, nema sudara: testni vozač je u posljednji trenutak izbjegao automobil koji je stajao i prošao vas. Vaše tijelo, koje se pripremilo u iščekivanju udarca, ponovno se opušta. Završena je simulirana demonstracija Škodinog Crew Protect Assista (koji je zatezao pojas i zatvarao prozore automobila koji je stajao).

Scenarij može biti zastrašujući, ali u uvjetima Škodinog testnog poligona savršeno siguran. U stvarnom prometu, međutim, sudari straga s automobilima koji miruju prilično su česti. I zato je ovo jedna od brojnih situacija na koje se razvojni programeri u Škodi usredotočuju. Aktualni modeli Škode među najsigurnijima su u svojoj klasi. To je djelomično zahvaljujući nizu sustava pomoći koje je češki proizvođač automobila intenzivno razvijao i testirao. Na radionici na testnom poligonu otkrili su kako to rade.

Robot vozači

Kako bi moderni automobil bio siguran, dokazan i pravilno certificiran, na primjer u Euro NCAP testovima, njegovi sustavi pomoći i druge značajke aktivne sigurnosti moraju proći niz testova. Oni zahtijevaju ne samo visok stupanj točnosti, već i ponovljivost. 'Na primjer, Euro NCAP zahtijeva od nas testiranje oko 100 različitih scenarija sustava kočenja u nuždi ispred pješaka i drugih ranjivih sudionika u prometu,' objašnjava Lukáš Eis iz Škode. To su scenariji u kojima bi automobil trebao automatski zakočiti kada je pješak (odrasla osoba ili dijete), biciklist ili motociklist u opasnosti od udara pri nižim brzinama (obično do 60, ponekad i do 85 km/h). Scenariji primjenjuju različite brzine prilaza i kutove pod kojima bi moglo doći do sudara. Svrha sustava pomoći je tada detektirati neizbježni sudar i aktivirati kočnice kako bi se izbjegla nesreća ako je moguće ili barem kako bi se osiguralo da brzina u trenutku sudara bude što niža.

'Naravno, također fino podešavamo sustav kako bismo bili sigurni da radi što bolje u normalnom prometu, bez ometanja vozača, ali štiteći nepažljive sudionike u prometu. Ali zbog potrebnog stupnja preciznosti i ponovljivosti, testiramo funkcionalnost na poligonu pomoću tehnologije robota,' objašnjava Lukáš. Kao dio demonstracije, Škoda Enyaq koju u potpunosti vozi robot vozi se prema sudaru s lutkom pješaka.

Iako je testni vozač Martin Najman za volanom, on zapravo ne kontrolira automobil. 'Upalim auto, ali onda samo držim prekidač za isključivanje. Zbog zahtjeva da interakcija između automobila i pješaka mora biti točna unutar 5 centimetara, svime upravlja robot pomoću diferencijalnog GPS-a,' objašnjava Martin. Testiranje svih scenarija za jedan takav sigurnosni sustav može potrajati više od šest tjedana (testiranje se također mora provoditi noću uz umjetno svjetlo, na primjer).

Aktivna pomoć

Za kočenje u nuždi ispred ranjivih sudionika u prometu, automobili koriste signale radara i kamera, kao i drugi sustavi aktivne sigurnosti. Ponekad moraju procijeniti nekoliko inputa u isto vrijeme. To se odnosi na scenarij opisan u uvodu, gdje automobil prilazi automobilu koji stoji ili se sporije kreće straga. Idealno bi bilo da se funkcija kočenja u nuždi aktivira u automobilu koji se približava straga. 'U ovom slučaju, automobil može kočiti kada postoji razlika u brzini između automobila do oko 60 km/h', objašnjava Petr Dudík, još jedan stručnjak za razvoj sustava pomoći.

No, automobili marke Škoda imaju i funkciju koja pomaže kod manevara izbjegavanja u ovakvim slučajevima. 'Ako vozačevo kretanje upravljača pokazuje da želi izbjeći prepreku, automobil će procijeniti postoji li opasnost od sudara s bilo kim ili bilo čime u blizini i, ako nema opasnosti od sudara, sustav će pomoći vozaču upravljati ovim manevrom,' objašnjava Petr. Sustav također brine da manevar ne bude previše traljav i da vozač ne završi izvan ceste.

U tom slučaju automobil procjenjuje podatke senzora i drugih sustava, uključujući sustav Lane Assist. U automobilima Škoda, za ovo se koristi kamera za otkrivanje ne samo bijelih i žutih linija, već i rubova cesta s prijelazima asfalt-makadam ili asfalt-trava, rubnjake, betonske barijere, stupiće i tako dalje. Lane assist radi pri brzinama iznad 65 km/h. 'Da bi se sustav aktivirao, kamera treba vidjeti samo granicu trake s jedne strane i koristi tu granicu za usmjeravanje vozača', kaže Ondřej Smetana.

Prema Ondřeju, sustav detektira udaljenost između automobila i granice trake, procjenjuje koliko brzo se automobil približava granici i prema tome prilagođava upravljač. 'Sustav nije aktivan pri nižim brzinama i ne radi na oštrim zavojima s bočnim ubrzanjem od 3 m/s ili više. Osim toga, sustav također detektira aktivnost vozača putem upravljača, ali vozač i dalje mora voziti,' objašnjava Ondřej. Na blažim zavojima, pak, sustav dopušta vozaču da 'sječe' zavoj, odnosno da se približi što bliže njegovom unutarnjem rubu. Slično tome, sustav ne intervenira kada se koriste pokazivači smjera (osim ako se automobil otkrije u mrtvom kutu vozača). 'Vozač uvijek može nadjačati sustav pomoći primjenom sile', dodaje Ondřej.

Stvarna hitna situacija

Pametne senzore automobila i neke od gore spomenutih značajki također koristi Emergency Assist. Ovo može zaustaviti automobil ako otkrije da je vozač neaktivan. Prvo, međutim, koristi nekoliko upozorenja; čuje se zvuk upozorenja i na zaslonu se pojavljuje upit; nakon toga slijedi 'tapkanje' kočnice. 'Ovo je intervencija koja možda može probuditi vozača koji je zaspao', objašnjava Jiří Splítek.

Ako vozač i dalje aktivno ne preuzme kontrolu nad upravljačem, automobil nastavlja kroz daljnje faze upozorenja, na primjer zvučnim signalom. 'Ako vozač i nakon toga ostane neaktivan, automobil se priprema za udar, podiže prozore na 55 mm, zatvara krovni otvor i zateže sigurnosne pojaseve. Auto zatim bljesne svjetlima, trubi i zaustavlja se. Auto se otključava kada se zaustavi i upale se unutarnja svjetla. Ako vozač ne reagira, nakon 15 sekundi pozivaju se hitne službe,' kaže Jiří. Lane Assist ili Travel Assist moraju biti uključeni kako bi ovaj sustav radio. 'Naš Emergency Assist pokreće cijelu proceduru u trenutku kada jedan od ovih sustava treba deaktivirati. To je nakon 25 sekundi neaktivnosti s Travel Assistom i nakon dva puta upravljanja s Lane Assistom,' objašnjava Jiří.

Razvojni programeri proizvođača automobila imaju zadatak ne samo fino prilagoditi funkcionalnost ovih sustava pomoći, koji su dizajnirani da pomognu vozaču u hitnim situacijama, već i razviti dodatne funkcije na temelju onih koji se već koriste. Novi Superb će, primjerice, imati poboljšani sustav prepoznavanja umora vozača, dok će Škodina vozila dobiti i novog asistenta za skretanje. Još jedno potpuno novo područje je kibernetička sigurnost za automobile u skladu s UNECE uredbom. Ovi zahtjevi imaju za cilj osigurati pouzdano funkcioniranje sustava pomoći i otežati ili onemogućiti hakerima preuzimanje kontrole nad njima.