Kako se bliže kraj ove i početak sljedeće godine, izvješće, koje je još krajem svibnja ove godine objavila osiguravajuća kuća za kredite Euler Hermes, postaje sve aktualnije
Novi bi automobili od 1. siječnja 2020. u Europskoj uniji mogli poskupiti u prosjeku za 2,6 posto. I sve to jer od 1. siječnja 2020. vrijede nova, stroža pravila po pitanju emisije ugljičnog dioksida (CO2) novoproizvedenih automobila i lakih gospodarskih vozila od maksimalnih 95 g/km, pa će Europska komisija kažnjavati proizvođače automobila s po 95 eura po gramu. Slično razmišlja i današnji Jutarnji list.
Porazna je činjenica da malo proizvođača udovoljava tom kriteriju svojim vozilima u trenutnoj proizvodnoj jer se, prema privremenim podacima koje je polovinom ove godine objavila Europska agencija za okoliš (European Environment Agency ili EEA) sa sjedištem u Kopenhagenu, o čemu smo pisali u Autozoni, prosječna emisija ugljičnog dioksida (CO2) iz novih osobnih automobila registriranih u Europskoj uniji (EU) i na Islandu u 2018. godini povećala drugu godinu zaredom, dosegnuvši 120,4 grama CO2 po kilometru. Prvi put su porasle i prosječne emisije CO2 iz novih kombija. Nakon konstantnog pada od 2010. do 2016., za gotovo 22 grama CO2 po kilometru (g CO2 / km), prosječna emisija iz novih osobnih automobila povećala se u 2017. za 0,4 g CO2 / km. Prema privremenim podacima, trend rasta nastavljen je dodatnim porastom od 2 g CO2 / km u 2018. godini. Proizvođači će tako morati značajno smanjiti emisiju svoje flote kako bi ispunili ciljeve za 2020. i 2021. godinu.
Kako se bliže kraj ove i početak sljedeće godine, izvješće koje je još krajem svibnja ove godine objavila osiguravajuća kuća za kredite Euler Hermes, podružnica osiguravajuće kuće Allianz SE, sa sjedištem u Parizu, postaje sve aktualnije. Prema njihovim analizama, nekoliko je razloga za ovakvu tvrdnju:
Prvo, industrijski izazov - takvi će ciljevi zahtijevati drastično prilagođavanje kombinacije pogonskih sklopova u korist vozila s alternativnim pogonom (VAP), prije svega električnih vozila (EV). Studija pokazuje da bi tržišni udio novih VAP-ova trebao biti veći od 25 posto kako bi se udovoljilo europskim propisima - bez obzira na kombinaciju udjela na tržištu benzinaca i dizelaša.
Drugo, financijski izazov - na temelju podataka za 2018., ukupni iznos kazne mogao bi doseći 30 milijardi eura za globalne proizvođača automobila koji su najviše uključeni na europsko tržište, od kojih niti jedan još nije ispunio cilj emisije CO2 za 2021. godinu. Taj iznos predstavlja gotovo 18 posto njihove kombinirane EBITDA i gotovo polovinu (45 posto) njihove kombinirane neto dobiti registrirane u 2018. godini, koja iznosi 67 milijardi eura. K tome, prilagodba mješavine pogonskih sklopova koja je potrebna za postizanje cilja značit će značajno povećanje troškova proizvodnje (+ 7 posto u prosjeku do 2020. za kompatibilne kombinacije pogona).
I na kraju - komercijalni izazov: potpuno prenošenje dodatnih troškova proizvodnje na kupce dovelo bi do pada od devet posto u prodaji automobila do kraja 2020., a -18 posto do 2025. To bi koštalo -0,1 postotnog poena rasta BDP Francuske i Njemačke te bi 2019. i 2020. godine izložilo riziku 160.000 radnih mjesta. Uz to, rastuća konkurencija proizvođača EV-a dodala bi pad u prihodima i maržama.
Proizvođači automobila će se naravno potruditi da izbjegnu ovaj financijski udar pomoću nagomilanih financijskih rezervi i smanjenjem troškova, korištenjem 'super kredita', sklapanjem partnerskih ugovora zvanih pools (bazeni) i daljnjom konsolidacijom. Ova strategija djelomične prilagodbe samo će im omogućiti da ispune 30 posto svojih obveza. Kao rezultat toga, do kraja 2020. očekuje se povećanje prosječnih cijena automobila za 2,6 posto, pad registracija novih automobila za 3,1 posto, gubitak od prodaje automobila od 2,9 milijardi eura, 60.000 radnih mjesta u opasnosti i, gotovo sigurno, proizvođači automobila neće ispuniti ciljeve o smanjenju emisije CO2.
Osim toga, nakon 2021. godine EU će do 2025. dodatno smanjiti emisije CO2 za 15 posto u odnosu na 2021. godinu, a 2030. smanjenje bi trebalo iznositi čak 37,5 posto.
'Budući da europska autoindustrija čini 13 posto proizvodnje i 13,3 milijuna uz autoindustriju izravno i neizravno povezanih radnih mjesta, potrošači i vlasti će se morati priključiti', rekao je Maxime Lemerle, šef sektora za istraživanje i insolventnost.