Vijeće Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na sjednici održanoj 27. lipnja 2013., posljednjoj prije formalnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji, donijelo je odluku o odobravanju tri programa restrukturiranja koja su u prethodnom razdoblju bila na ocjenjivanju u Agenciji – program Croatia Airlinesa (CA), Croatia banke i Imunološkog zavoda. Agencija je ocijenila da su programi poduzetnika sukladni Zakonu o državnim potporama i Odluci o objavljivanju pravila o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje
Croatia Airlines
Agencija je tako odobrila državnu potporu za restrukturiranje u iznosu od 1,181 milijardu kuna sadržanu u Programu restrukturiranja poduzetnika Croatia Airlines. Konkretno, riječ je dokapitalizaciji temeljem pretvaranja duga u vlasnički udjel po protestiranim jamstvima Ministarstva financija u iznosu od 1,020 milijardi kuna, pretvaranju duga u vlasnički udjel po neplaćenim obvezama prema Zračnoj luci Zagreb u iznosu od 46 milijuna kuna te subvenciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture za obavljanje usluge od općeg gospodarskog interesa u 2012. u iznosu od 115 milijuna kuna.
Agencija je ocijenila da Program restrukturiranja CA, pod uvjetom da se sve mjere iz Programa stvarno i provedu, na kraju razdoblja restrukturiranja predviđa potpunu promjenu modela poslovanja CA jer sadrži uvjerljive dokaze o dugoročnoj tržišnoj održivosti poduzetnika koja će mu omogućiti da vlastitim sredstvima uredno podmiruje sve svoje troškove, uključujući amortizaciju i financijske obveze.
Drugim riječima, poduzetnik jamči rentabilno poslovanje na način da će provesti unutarnje restrukturiranje odnosno provesti racionalizaciju poslovanja, povećati prihode kroz promjenu strukture flote te ujedno provesti i smanjenje flote, zatvaranje predstavništava u Austriji, Švicarskoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, BIH i Makedoniji te smanjenje broja zaposlenih.
Sukladno pravilima o dodjeli potpora za restrukturiranje, ali i kao dokaz vjere u vlastitu održivost, poduzetnik se obvezao da će u restrukturiranju sudjelovati sa 761,6 milijuna kuna vlastitih sredstava, što predstavlja 40 posto troškova restrukturiranja. Vlastiti doprinos sastoji se od komercijalnih kredita bez državnog jamstva te prodaje imovine koja nije neophodna za nastavak poslovanja i postizanje održivosti. Konkretno, riječ je o prodaji zrakoplova Airbus i rezervnog motora, prodaji ovisnih društava, prodaji zemljišta i poslovnih prostora te prodaji slotova (prava slijetanja prema određenom rasporedu) na pojedinim zračnim lukama u Europi.
Također, poduzetnik se obvezao provesti kompenzacijske mjere ukidanjem određenih linija i smanjenjem broja letova na pojedinim linijama. Ukupan trošak restrukturiranja iznosi 1,944 milijarde kuna, a Program restrukturiranja CA odnosi se na razdoblje 2011. do 2015. godine.
'Nije bilo lako donijeti odluku vezanu uz ovo restrukturiranje, no Agencija je odobrila Program iz kojeg su sada uklonjeni svi nedostaci na koje smo ranije ukazivali. Program za nas predstavlja minimum koji treba osigurati rentabilnost budućeg poslovanja i sada je najvažnije da se preuzete obveze ozbiljno shvate i provedu. Valja napomenuti da Europska komisija i konkurenti CA pozorno prati što se događa u ovoj kompaniji. Dobro je da su Uprava i Nadzorni odbor svjesni činjenice da je za CA restrukturiranje jedina šansa opstanka u ovome obliku. Ako se u tome ne uspije, slijedi privatizacija ili likvidacija', komentirala je Olgica Spevec, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja odluku o odobrenju programa restrukturiranja CA.
Croatia banka
Odobrena državna potpora u Programu restrukturiranja Croatia banke iznosi 270 milijuna kuna, a odnosi se na pretvaranje duga prema vlasniku - Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB) u vlasnički udjel u iznosu od 140 milijuna kuna temeljem uplaćenog hibridnog depozita i obveznica te dokapitalizaciju od 130 milijuna kuna.
Programom restrukturiranja Croatia banke predviđeno je pokriće kumuliranih gubitaka i loših plasmana, operativno i upravljačko restrukturiranje, ali i ulaganje u nove proizvode te modernizacija poslovanja kako bi poduzetnik postigao dugoročnu održivost. Poduzetnik se obvezao prodajom imovine i komercijalnim kreditima osigurati vlastiti doprinos u iznosu od 232 milijuna kuna što iznosi 46 posto troškova restrukturiranja. Kompenzacijske mjere su razmjerne učinku potpore na tržištu i veličini i udjelu banke odnosno ograničene su na zadržavanje postojeće razine poslovanja i aktivnosti banke na tržištu, bez agresivnog širenja. Ukupni troškovi restrukturiranja su 502,3 milijuna kuna, a program restrukturiranja Croatia banke traje do kraja 2015. godine.
Imunološki zavod
Državna potpora u Programu restrukturiranja Imunološkog zavoda iznosi 68 milijuna kuna, a sastoji se od državnog jamstva od 43 milijuna kuna odobrenog u sanacijskom postupku u 2011. radi pokrivanja kredita Hrvatske poštanske banke te pretvaranja duga prema AUDIO-u u vlasnički udjel u iznosu od 25 milijuna kuna, temeljem pozajmice iz 2006. godine.
Poduzetnik će osigurati vlastit doprinos u iznosu od 52 milijuna kuna što čini 44 posto ukupnih troškova restrukturiranja te na kompenzacijske mjere koje se odnose na izdvajanje poslovne jedinice za istraživanje i razvoj u sustav Sveučilišta u Zagrebu, kao i povlačenje s određenih tržišta. Program restrukturiranja provodit će se do kraja 2015., a odnosi se na ponovnu uspostavu dugoročne održivosti poduzetnika, osobito u proizvodnji virusnih cjepiva i krvnih derivata. Ukupni trošak restrukturiranja iznosi 120,7 milijuna kuna.
