Energetske tvrtke zarađuju puno više na prodaji nafte i plina zahvaljujući skoku cijena koji su potaknuli oporavak gospodarstva od koronakrize i zabrinutost za opskrbu nakon što je Zapad Rusiji uveo sankcije zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Europske vlade pokušavaju zaštititi kompanije i građane od visokih troškova energije, tražeći istodobno nove izvore prihoda za financiranje mjera pomoći.

U takvom je okruženju predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u rujnu objavila plan, koji predviđa "krizni doprinos" velikih proizvođača i dobavljača nafte, plina i ugljena u vidu poreza na ovogodišnji ekstraprofit.

Bruxelles je predložio da plaćaju porez od 33 posto na ovogodišnju dobit, ako je više od 20 posto veća od prosjeka u prethodne tri godine.

Američki energetski div tvrdi pak da je EK prekoračio zakonske ovlasti, nazivajući mjeru "kontraproduktivnom".

Porez obeshrabruje ulaganja i potkopava povjerenje ulagača, stoji u tužbi koju je ExxonMobil podnio protiv EU-a pred Općim sudom u Luxembourgu, navodi BBC.

Na sastanku s investitorima početkom mjeseca glavni financijski direktor procijenio je da bi porez EU-a grupu koštao "više od dvije milijarde dolara".

U listopadu kompanija je izvijestila o tromjesečnoj dobiti od gotovo 20 milijardi dolara.

Europska komisija priopćila je da "prima na znanje" Exxonov pravni zahtjev i dodala da je "na Općem sudu da presudi u tom slučaju", izvijestio je Financial Times.

Ministri EU-a procjenjuju da bi im porez na ekstraprofit mogao donijeti 140 milijardi eura prihoda, napominje BBC.