U konačnom prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit uvažene su neke primjedbe poslodavaca, ali nije došlo do značajnijih promjena koncepcije oporezivanja.

Obveznici novog nameta i dalje su tvrtke koje su u ovoj godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna s dobiti većom od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek, neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Porezna stopa na dodatnu dobit ostala je 33 posto.

Najveća promjena tiče se razdoblja koje prethodi utvrđivanju porezne osnovice. Po novome se u izračun neće uzimati porezna razdoblja u kojima je ostvaren gubitak. Dakle za četiri prethodne godine, ako su u tri ostvareni pozitivni rezultati, uzimat će se to razdoblje od tri poslovne godine, a četvrta se neće uzimati.

Uvidom u poslovne rezultate u prvih devet mjeseci ove godine, možemo zaključiti da ova izmjena zakonskog prijedloga najviše ide na ruku turističkom sektoru.

Naime vodeći hotelijeri su pod utjecajem covid-krize u većini slučajeva u 2020. godini iskazali gubitak u poslovanju. Uključivanjem pandemijske godine u izračun prosjeka većina velikih hotelijera morala bi platiti značajan iznos poreza na dodatnu dobit jer su ove godine zabilježili odlične rezultate.

No kada se pandemijska godina izbaci iz izračuna, prosjek dobiti koji ulazi u izračun za poreznu osnovicu znatno je viši te će većina hotelijera po novome izbjeći porezne škare ili će im porezna obveza biti znatno manja.

Više izuzeća

Kada je riječ o izuzećima od oporezivanja, već ranije je najavljeno da se u obzir neće uzimati prihod i dobit koje je poduzetnik ostvario prodajom materijalne ili nematerijalne imovine, a porezom neće biti obuhvaćeni ni poduzetnici kojima je 2022. prva godina poslovanja, kao ni oni koji okončavaju svoje poslovanje.

Isto tako, definirano je da se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku kao rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika.

Tu su i prihodi ili dobit od prodaje ili drugog načina otuđenja dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga nepovezanoj osobi, a povezanoj ako je prodana do 31. listopada 2022. te dobit ili gubitak od prodaje dionica i udjela, prodanih dvije godine od njihova stjecanja, a u slučaju prodaje povezanim osobama do istog datuma.

U konačni prijedlog ušla su još neka izuzeća. Moći će se izuzeti i nerealizirani gubici iz poreznog razdoblja koji su rezultat procjene, odnosno fer vrijednosti financijske imovine čije se promjene iskazuju kroz račun dobiti i gubitka, osim zajmova i potraživanja, za koje se povećava osnovica poreza na dobit u prijavi poreza na dobit.

Također, obveznicima dodatnog poreza na dobit koji su stekli status korisnika poticajnih ulaganja umanjivat će se obveza dodatnog poreza na dobit primjenom stope kojom se umanjuje i obveza poreza na dobit prema propisu o poticanju ulaganja u istom poreznom razdoblju.

Prema simulacijama ministra Primorca, teret poreza snosit će uglavnom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo te dio građevinarstva.

U saborskoj raspravi oporbeni zastupnici kritizirali su prijedlog zakona ukazujući na to da će ispod radara proći mnoge tvrtke koje imaju prihod ispod 300 milijuna kuna. Riječ je o manjim tvrtkama iz energetskog sektora koje su ostvarile enormnu dobit na rastu cijena energije. U osvrtu na te kritike, ministar Primorac najavio je poseban prijedlog kojim će se staviti dodatan namet i tim poduzećima.

HUP najavio ustavnu tužbu

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) pozdravili su promjene inicijalnog prijedloga, ali ističu da time nisu ispravljene sve nepravde i nelogičnosti. HUP se i dalje protivi porezu na dodatnu dobit jer će, smatraju, umanjiti konkurentnost hrvatskih poduzeća na europskom i globalnom tržištu u odnosu na njihove konkurente koji nemaju taj udar novog poreza.

Poslodavci naglašavaju da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal najuspješnijih tvrtki, kao i likvidnost nužna za povećanje plaća njihovih zaposlenika.

Također, upozoravaju da nije vrijeme za nove poreze jer dolazi nova kriza, čiju dubinu u ovom trenutku nitko ne može procijeniti te su potrebni kapital i snaga za suočavanje s izazovima pred nama.

Predsjednik HUP-a Mihael Furjan najavio je i podizanje ustavne tužbe zbog diskriminacije velikih poduzetnika.