'Utjecaj pandemije i potresa na tržište nekretnina u Zagrebu u prvoj polovini 2020.' naziv je novog stručnog članka autora Davora Kunovca, direktora Direkcije za modeliranja u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke i Karla Kotarca, savjetnika u Direkciji za modeliranje, objavljenog na HNBlogu.
U svrhu analize istovremenog utjecaja potresa i pandemije na formiranje cijena nekretnina autori su konstruirali niz specifičnih pokazatelja tržišta nekretnina za grad Zagreb koristeći podatke Porezne uprave o kupoprodaji nekretnina. Provedena analiza je pokazala kako su se tijekom svibnja i lipnja cijene prodanih nekretnina u središtu grada Zagreba i Donjem gradu, gdje su nekretnine oštećene u potresu najgušće raspoređene, smanjile za 10 posto u odnosu na isti period prošle godine. Broj nekretnina prodanih u Zagrebu u prvoj polovini 2020. manji je za otprilike 22 posto u odnosu na isti period prošle godine i zasad se, naglašavaju autori, ne čini dramatičnim ako se u obzir uzmu uobičajena kretanja broja transakcija u prethodnim godinama.
Nadalje, u članku se ističe kako se smanjena sklonost kupnji nekretnine u središtu grada ne treba pretežito pripisivati potresu. Pokazatelji ilustriraju kako broj i udio transakcija koje se odnose na zonu oštećenu potresom počinje opadati nekoliko tjedana prije potresa. Taj pad aktivnosti na tržištu nekretnina podudara se s početkom pandemije kada je postupak kupoprodaje nekretnina zbog uvedenih epidemioloških mjera bio znatno otežan. Smanjena aktivnost na tom području u skladu je s povećanom atraktivnošću života izvan središta grada i novim trendovima u načinu života koje je potaknula pandemija, kao što su držanje fizičkog razmaka ili rad od kuće.
vezane vijesti
Pandemija je, napominju Kunovac i Kotarac, usko vezana uz smanjenu potražnju za turizmom u Zagrebu. Posljedično, manja je i potražnja za nekretninama u središtu grada koje bi imale turističku namjenu dok, istodobno, raste ponuda stanova za dugoročni najam ili kupovinu u tom dijelu grada.
Sve to utječe na cijene nekretnina u središnjem dijelu grada, pa su tamo, kako je prethodno istaknuto, tijekom svibnja i lipnja cijene nekretnina bile niže otprilike za 10 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, pritom je potrebno naglasiti da je ukupan broj transakcija na spomenutom području vrlo malen i stoga nema bitan utjecaj na agregatno kretanje cijena na razini čitavog Zagreba gdje su, zaključno s podacima za lipanj, cijene u daljnjem porastu.
Konačno, analiza sugerira da promjena sklonosti kupaca životu izvan središta grada nakon potresa nije, kako se ponekad tvrdi, pretežno određena pojačanom potražnjom za novijim nekretninama koje su građene nakon 1964. godine kada su doneseni prvi propisi o protupotresnoj gradnji.
Naime, usporedba je pokazala kako je cijena tih nekretnina u starom dijelu grada pogođenom potresom padala u analiziranom vremenu, dok je cijena nekretnina izgrađenih prije 1964. u ostalom dijelu grada rasla u tom periodu. Ovakav nalaz je u skladu s argumentacijom da je centar kao lokacija u recentnom razdoblju postao manje atraktivan za kupce nekretnina i da ovakva promjena sklonosti kupaca nije dominantno određena pojačanom potražnjom za novijim nekretninama, već željom za životom izvan središta grada.
