Eurozona bi mogla prkositi svim izgledima i izbjeći recesiju, tvrdi Andrea Orcel, izvršni direktor UniCredita, inače vlasnika Zagrebačke banke. Godišnja inflacija u europodručju u prosincu prošle godine usporila je na 9,2 posto u odnosu na mjesec prije, kad je iznosila 10,1 posto, no i dalje je znatno iznad cilja Europske središnje banke (ESB) od dva posto
Rastući troškovi hrane i energije nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. stvorili su ogroman pritisak na gospodarstvo eurozone te tako potaknuli ESB da krene u niz oštrih povećanja kamatnih stopa u nadi da će staviti inflaciju pod kontrolu. Međutim blaga zima smanjila je rizik od nestašice plina i ublažila cijene energije, a poboljšala su se i poslovna očekivanja, kao i povjerenje potrošača diljem valutnog bloka koji čini 20 članica.
U međuvremenu je Njemačka, najveće europsko gospodarstvo, u četvrtom tromjesečju stagnirala, a ne smanjivala se, kao što se očekivalo. Nedavni porast gospodarskih podataka potaknuo je neke ekonomiste prošlog tjedna da poboljšaju svoje prognoze za eurozonu i šire.
vezane vijesti
'Računali smo na blagu recesiju za ovu godinu, ali su novi pokazatelji optimistični i govore da recesije uopće neće biti', rekao je Orcel za CNBC na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj. No dodao je da još uvijek postoje 'značajni rizici' uslijed takozvanog vala 'opreznog optimizma'.
'Ne znamo kako se rat 'mapira'. Uvijek ima zaostataka kad je riječ o utjecaju podizanja stopa i zato ne znamo kako će točno takav brz rast kamatnih stopa utjecati na gospodarstvo. Ovo je vjerojatno najveća promjena u lancima vrijednosti i geopolitici koju smo vidjeli od Drugog svjetskog rata', ustvrdio je Orcel.
Očekuje se da će ESB još jednom povećati kamatne stope za 50 baznih bodova, povećavajući tako ključnu stopu s dva na 2,5 posto. Član uprave ESB-a i guverner Bank of Portugal Mario Centeno rekao je u utorak za CNBC da slijedi 'barem još nekoliko' povećanja kamata ove godine.
Orcel je priznao da ESB ima 'vrlo težak posao' boreći se s inflacijom podizanjem kamatnih stopa, za što neki ekonomisti upozoravaju da će dodatno naštetiti rastu. 'Europa ima drugačiju vrstu inflacije od one u SAD-u i uglavnom je potaknuta opskrbom energijom i hranom, stoga ono što pokušavaju učiniti kako bi se uhvatili u koštac s inflacijom jest ugušiti ostatak potražnje, ali očito je da to ima nerazmjeran utjecaj na, nazovimo to tako, gospodarstvo izvan tih faktora', rekao je Orcel.
'S obzirom na učinak zaostajanja i sve ostale faktore, kao i činjenicu da je europsko gospodarstvo prilično nestabilno, bili smo zabrinuti – ako ESB poveća ključnu stopu značajno iznad dva posto – da bi to kasnije moglo imati neželjene učinke', zaključio je.
