Štrajk je duboko podijelio društvo - dio građana podržava zahtjeve prosvjetara misleći da su potplaćeni i da zaslužuju više plaće, dok druga polovica ne opravdava njihove zahtjeve i pita se kako se svima jednako mogu povisiti plaće iako je dobro poznato da svi ne rade isti posao i ne rade ga jednako dobro. Dodatan problem dugotrajni štrajk stvara i roditeljima koji nemaju kamo s djecom zbog čega trpi posao, a zbog izgubljenih nastavnih dana vjerojatno će se produžiti i školska godina.

Zbog zahtjeva za više novca za prosvjetare ugrožena je cijela Vlada. Naime, dvoje HNS-ovih ministara, Blaženka Divjak i Predrag Štromar najavili su da neće podržati državni proračun za 2020., zbog čega se već u četvrtak može dogoditi da ih premijer Andrej Plenković smijeni. HNS, podsjetimo, inzistira da u proračunu budu i dodatne povišice učiteljima i nastavnicima ili kroz veće koeficijente ili druge kompenzacije.

HDZ je najavio da će izaći s proračunom u kojemu nema ugrađenih zahtjeva HNS-a, već samo ranije isplaniranog odustajanja od smanjenja opće stope PDV-a kako bi se digle plaće svim državnim i javnim službenicima za 6,12 posto.

Učitelji i nastavnici napominju da su njihovi koeficijenti za plaće u javnom sektoru najniži, što nije posve točno, jer primjerice niže koeficijente imaju pojedini radnici u zdravstvu, primjerice bolničari, koji doista imaju najslabije koeficijente.

Večernji list objavio je analizu platnih listi koja demantira tvrdnje prosvjetara da karijere završavaju s najnižim plaćama u sektoru, uz što treba dodati da na sve plaće ide i niz raznih dodataka, primjerice za dežurstva i posebne uvjete rada koji 'pumpaju' neto plaće isplaćene na kraju mjeseca.