SANADER NA PUTU

Antirecesijske mjere će kasniti pet dana

04.02.2009 u 16:38

Bionic
Reading

Sjednica Ekonomskog vijeća na kojoj će biti predstavljen program antirecesijskih mjera pomaknuta je s petka na iduću srijedu zbog inozemnih obveza premijera Ive Sanadera, potvrdio je danas Vladin ured za socijalno partnerstvo.

Program kratkoročnih antirecesijskih mjera najavio je premijer Sanader prije dva tjedna nakon sjednice Ekonomskog vijeća na kojoj su bile razmatrane slične mjere u zemljama Europske unije. Nedavno je premijer antikrizne mjere najavio sljedećim riječima: 'Danas smo na rubu ponora, ali uz nove mjere napravit ćemo korak dalje!'

Prijedlog mjera trebali bi pripremiti Ekonomski institut, Središnji državni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju EU fondova, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo financija.

Ekonomski institut zadužen je i za izradu prijedloga strateških mjera koje bi se primjenjivale u dužem razdoblju budući da europski i svjetski stručnjaci prognoziraju da gospodarska kriza neće završiti u ovoj godini.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek rekla je da je prijedlog mjera gotov i spreman za predstavljanje članovima Ekonomskog vijeća koji ga mogu prihvatiti ili odbaciti, a odluku o eventualnoj primjeni mjera treba donijeti Vlada.

Institut je nedavno objavio analizu koja pokazuje da je gospodarstvo zakoračilo u recesiju, te prognozu da bi u 2009. BDP mogao pasti za 1,4 posto.

Gospodarstvo je značajno oslabilo u drugoj polovici 2008., tako da je u trećem tromjesečju zabilježen pad BDP-a za 0,5 posto u odnosu na drugo tromjesečje, a sličan se pad očekuje i u četvrtom kvartalu.

Projekcije Instituta pokazuju da će se negativna kretanja prenijeti u 2009. godinu a usporavanje gospodarske aktivnosti uzrokovat će rast stope nezaposlenosti.

Po ocjeni analitičara Ekonomskog instituta, najznačajniji izazovi bit će vezani uz refinanciranje dugova i održavanje stabilnosti tečaja

Oni očekuju rebalans proračuna koji neće zahtijevati samo redistribuciju sredstava, nego i smanjenje rashoda ako se želi zadržati deficit u okviru ciljanih 0,9 posto BDP-a.

Ako negativni učinci međunarodne financijske krize na realni sektor te povjerenje potrošača i investitora budu snažniji od očekivanih, kretanja u hrvatskom gospodarstvu bit će još nepovoljnija.

No, ako se u drugoj polovici ove godine zaustave negativne tendencije, to bi uz daljnje jačanje domaćeg gospodarstva tijekom iduće godine i oporavak svjetskog gospodarstva trebalo osigurati rast od 2,3 posto u 2010., prognozira Ekonomski institut.