Iz APN-a ujedno najavljuju da će u ponedjeljak, 14. rujna biti objavljen javni poziv za građane, a zaprimanje prijava, koje banke u ime svojih klijenata predaju u APN, započet će 28. rujna.

Inače, APN je poziv kreditnim institucijama za prikupljanje ponuda za sklapanje ugovora o davanju subvencioniranih stambenih kredita objavio 24. kolovoza, rok za dostavu ponuda bio je 1. rujna, a dan poslije, 2. rujna, u Agenciji je održano i javno otvaranje ponuda.

Nakon pregleda i ocjene ponuda APN je za svih 14 kreditnih institucija koje su dostavile ponude utvrdio da ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom te je s njima naposljetku i sklopio ugovor o subvencioniranju stambenih kredita.

Od 14 banaka, najnižu efektivnu kamatnu stopu, od po 2,12 posto i za eurske i kunske kredite, ponudila je Hrvatska poštanska banka (HPB).

Zagrebačka banka i za eurske i kunske ponudila je efektivnu kamatnu stopu od 2,22 posto, a Privredna banka Zagreb (PBZ) od 2,48 posto. 

Istovjetnu efektivnu kamatnu stopu i za kredite u kunama i eurima nude još Podravska banka 2,59 posto, Agram banka 2,79 posto, Samoborska banka 3,26 posto i Croatia banka 3,50 posto.

Ponude ostalih banaka razlikuju se ovisno je li riječ o kreditima u eurima ili kunama pa tako OTP banka Hrvatska nudi efektivnu kamatnu stopu od 2,22 posto za kredite u eurima, a 2,32 posto za one u kunama.

Nadalje, Raiffeisen banka nudi 2,40 posto za eurske, a 2,70 posto za kunske kredite, dok je ponuda Erste banka 2,99 posto za kredite u kunama, a 2,45 posto za kredite u eurima.

Istarska kreditna banka daje efektivnu kamatnu stopu od 2,26 posto za eurske kredite, a 2,44 posto za one bez valutne klauzule. 

Karlovačka banka za subvencioniranje stambenih kredita nudi kamatnu stopu od 2,70 posto za kune, a 2,60 posto za eure, dok Kent banka nudi 3,06 posto za kunske, a 2,99 posto za eurske kredite.

BKS banka za kredite u kunama daje kamatnu stopu od 2,89 posto, a u eurima od 2,25 posto. 

Do sada više od 13 tisuća odobrenih zahtjeva za subvencije

Do sada su provedena četiri kruga prijava za subvencioniranje kredita, a zadnji u proljeće ove godine i tada su se najviše efektivne kamatne stope koje su banke ponudile kretale od 2,19 do 3,70 posto. 

Prema podacima s internetskih stranica Ministarstva, kroz dosadašnja četiri kruga odobreno je 13.029 zahtjeva za subvenciju, a u obiteljima koje koriste tu mjeru do sada je rođeno 1.751 dijete.

Po već ranije poznatim uvjetima, zahtjev za subvencioniranje stambenog kredita mogu podnijeti svi mlađi od 45 godina koji u svom vlasništvu nemaju stan ili kuću. Subvencioniranje kredita odobravat će se za kupnju stana ili kuće, odnosno gradnju kuće, i to do najviše 1.500 eura po četvornom metru odnosno do najvišeg iznosa kredita od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Rok otplate kredita ne smije biti kraći od 15 godina. 

Subvencioniranjem stambenih kredita mladima se subvencionira plaćanje dijela stambenog kredita u prvih pet godina otplate.

Za svako rođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita, subvencija države produžuje za dodatne dvije godine. Izmjenama zakona iz lipnja prošle godine, omogućava se produženje subvencija za dodatnu godinu po svakom djetetu i za obitelji koje već imaju djecu. To znači da će za obitelj koja već ima dvoje djece subvencija umjesto pet trajati sedam godina.

Visina subvencije ovisi o indeksu razvijenosti mjesta na kojem se nekretnina kupuje, odnosno gradi, te se kreće od 30 do 51 posto iznosa rate kredita.