Nakon niza godina pitanje trošarina za pogonsko gorivo za male brodare riješeno je, no kako je istaknuo na današnjoj konferenciji za novinare Valter Grubica, od saborskog zastupnika Damira Kajina traže da ih podrži u nastojanjima da se također riješe i pitanja koncesijskog odobrenja, beneficiranog radnog staža te brodske ležarine, kao i ulaska predstavnika brodara i ribara u upravna vijeća Lučkih uprava
Naime, veliko opterećenje malim brodarima koji imaju jednodnevne i poludnevne izlete predstavlja koncesijsko odobrenje. Godišnja naknada za koncesijsko odobrenje plaća se gradu u kojem je brod registriran u iznosu od stotinu kuna po broju osoba na brodu, što, primjerice, za brod registriran za 85 putnika iznosi 8.500 kuna. Istovremeno, ovu naknadu veliki brodari poput Jadrolinije nemaju, pa vlasnici izletničkih brodova traže da ih se u tom pogledu izjednači.
'Dok moji radnici imaju pravo na beneficirani radni staž, nosioci obrta to jest vlasnici brodova to pravo nemaju, iako imamo pomorsku knjižicu i s radnicima smo stalno na brodu', kazao je Grubica u ime malih brodara diljem obale. Smatra da su nužne i izmjene sadašnjih zakona kako bi se upravna vijeća Lučkih uprava 'proširila' s predstavnicima Cehova brodara i ribara.
Brodare muče i brodske ležarine. 'Tražimo da se taj namet smanji kako bismo mogli disati', rekao je Grubica, a jedan od zahtjeva koje je iznio njegov kolega Boris Jugovac vezan je za nedavno uvedene fiskalne blagajne. Naime, izletnički brodovi, najčešće u izletničkom paketu imaju i ugostiteljsku ponudu, animaciju gostiju, vodiče i slične usluge pa smatraju da bi trebali biti izjednačeni s turističkom djelatnošću. Naime, iako je u cijenu izletničke karte uračunata kompletna usluga, dakle ne samo usluga brodskog prijevoza, zbog fiskalnih blagajni trenutačno plaćaju diferencirane stope od 25 i 10 posto.
'U Hrvatskoj imamo 520 malih brodara, od čega ih je u Istri 78. Apsurdno je da koncesijska odobrenja veliki brodari ne plaćaju. Mislim da mali poslovni subjekti trebaju biti izjednačeni s velikima', kazao je saborski zastupnik Damir Kajin. Istaknuo je da se razvoj u Istri treba temeljiti na izvoznoj ekonomiji i malim poslovnim subjektima, s tim da svakako treba preispitati postojeće parafiskalne namete kojih je, napominje, čak 250!
'Novac Europske unije potreban je Istri za razvojne projekte, a ne političke interese. Kako to da je golf dobar za Grad Poreč, a nije za vlasnike velikih hotelijerskih tvrtki na porečkom području, grofa Eltza i Lukšića', upitao je Kajin. Naime, Grad Poreč kani kandidirati projekt prvog javnog golf igrališta za sredstva iz fondova EU-a, no kako smatra Kajin, trebalo bi građane upitati što žele.
'Gradnja sportske dvorane na Žatiki stajala je 2009. 120 milijuna kuna. Za taj novac tada se moglo kupiti 70 posto dionica Rivijere. Golf u ovim okolnostima, kad je problematično i održavanje sportske dvorane, nešto je sasvim drugo. Ako već žele realizirati neki projekt, neka povuku novac iz EU fondova za izgradnju nove škole', kazao je Kajin dodavši kako smatra da je građanima Poreča škola zasigurno važnija od golfa
'Europa uglavnom financira infrastrukturne projekte. Nijedan privatni projekt, izuzev tvornice tartufa Žigantea, u Istri nije realiziran novcem iz EU fondova', zaključio je Kajin. Složio se s ocjenom Steve Žufića da je za uspješno povlačenje sredstava EU-a, koji će iznositi 20-ak posto više od sadašnjih četiri do pet milijuna eura na godišnjoj razini, ključna priprema projekata i dobra organizacija za što je potrebno, kažu, reorganizirati sustav.
