Odgovor na predstavku, koju je 21. lipnja ove godine zaprimila od tri člana NO Ine koje je imenovala Vlada - predsjednik NO Davor Štern, članovi Gordana Sekulić i Damir Vanđelić, te predstavnice radnika u NO Maje Rilović, AZTN je objavio na svojim internet stranicama.

Četiri člana NO Ine predstavkom su zatražili preispitivanje rješenja Agencije od 9. lipnja 2009. o uvjetnoj koncentraciji MOL-a i Ine, navodeći uz ostalo kako gospodarske prednosti i ciljevi te koncentracije, prema pokazateljima poslovanja Ine, nisu ostvareni, dok je MOL realizirao svoja upravljačka prava i vladajući položaj.

Vlada je početkom lipnja ove godine odlukom dala suglasnost za vođenje pregovora između Vlade i MOL-a u cilju izmjena Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Prve izmjene i dopune tog ugovora, navode četiri člana NO Ine koji smatraju upitnom i prodaju Crobenza, odnosno pitaju zašto prodaja Crobenza, a ne Tifona, itd.

Iz Agencije podsjećaju kako su u lipnju 2009. koncentraciju MOL/Ina ocijenili uvjetno dopuštenom uz ispunjenje određenih mjera i uvjeta te da protiv tog rješenja nije pokrenut upravni spor pred Upravnim sudom, pa je ono postalo pravomoćno.

'Stoga su prijedlozi dijela članova Nadzornog odbora Ine koji su sadržani u predmetnoj predstavci i koji su Agenciji upućeni dvije godine nakon donošenja rješenja i njegove pravomoćnosti zakašnjeli', smatraju u AZTN-u.

Ističu također kako su odluku temeljili na činjenicima i okolnostima koji su bili na snazi u trenutku same ocjene te na pravnoj i ekonomskoj analizi stanja, da nemaju saznanja da je rješenje iz lipnja 2009. bilo doneseno na temelju netočnih ili neistinitih podataka, te da su, po njihovim saznanjima, utvrđene mjere provedene.

'Činjenica da je 2. lipnja 2011. Vlada RH donijela Odluku o davanju suglasnosti za vođenje pregovora sa strateškim partnerom MOL-om o drugoj izmjeni i dopuni Ugovora, koji je sklopljen u srpnju 2003., a prvi put izmijenjen u siječnju 2009., radi realizacije ciljeva iz navedenog Ugovora, zadržavanja i jačanja nacionalne energetske stabilnosti te poboljšanja poslovanja Ine i njezine tržišne pozicije u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi i jadranskoj regiji kao i podržavanja ciljanih investicija u imovinsku masu, nije temelj za ukidanje ili izmjenu rješenja Agencije od 9. lipnja 2009.', naglašavaju iz Agencije.

Dodaju da Agencija, kao ni Europske komisija, niti tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u državama EU, nema zakonske ovlasti ocjenjivati međusobne odnose dioničara odnosno podjelu njihovih upravljačkih prava, već je to zadaća samih dioničara ili drugih regulatornih tijela.

'Dakle, međusobna prava i obveze Vlade RH i MOL-a isključivo su rezultat obveznopravnog odnosa navedenih subjekata kao ugovornih strana'.

Napominju i da su u svom rješenju iz 2009. detaljno obrazložili odluku o prodaji Crobenza, a ne Tifona.

Dijelovi iz rješenja u kojima su opisani način i predočeni dokazi o tome kako je MOL stekao kontrolu nad Inom ne mogu se smatrati 'pretencioznim tumačenjem prevladavajućeg interesa MOL-a u Ini', već isključivo pravnom analizom stanja u upravljanju kompanijom koje je posljedica sklapanja Ugovora od 30. siječnja 2009. godine sukladno volji obje ugovorne strane, navode iz AZTN-a.

U konkretnom slučaju ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti, a podnositelji predstavke imaju pravo na obavijest u roku osam dana od njena primanja, a prigovor se podnosi Vijeću AZTN-a, zaključuje se u obavijesti.