Gosti u emisiji HTV-a 'Otvoreno' urednika i voditelja Damira Smrtića bili su ministar financija Marko Primorac, saborski zastupnik (SDP) Branko Grčić, gradonačelnik Dubrovnika (HDZ) Mato Franković i saborski zastupnik (Možemo!) Damir Bakić.

Ministar financija Marko Primorac rekao je da planirano povećanje plaća 'ne ovisi baš sve o jedinicama lokalne samouprave'.

'Plaća će svakako uslijed ovog rasterećenja rasti svima. Kada govorimo o plaćama, o obračunu plaće i rasterećenju plaće, mi smo formulirali i konceptualizirali ovaj reformski iskorak kroz tri stupa. Jedan stup su doprinosi za mirovinsko osiguranje (prvi stup), drugi stup odnosi se na povećanje osnovnog osobnog odbitka i odbitka uzdržavane članove obitelji i treći stup je spajanje prireza i poreza na dohodak', objasnio je ministar.

'Kroz drugi stup - povećanje osnovnog osobnog odbitka i odbitka za uzdržavane članove - rast će, kao što je to i u prethodnim krugovima porezne reforme bilo, plaća onima koji imaju srednje i više plaće. Što se tiče građana s nižim primanjima, onima koji su nažalost uvijek ostajali postrani u tim iskoracima, sada smo pronašli jedan novi mehanizam. To je smanjivanje osnovice za doprinose za mirovinsko osiguranje i na taj način kroz ovaj reformski iskorak rast će plaće i onima s najnižim plaćama, a to je dominantno bio i cilj ovog zahvata. Treći stup nema izravno veze s povećanjem plaće, odnosno rasterećenjem plaće. To je onaj stup koji je prepušten jedinicama lokalne samouprave. On ima nekoliko svojih podciljeva - jedan je rasterećenje, odnosno pojednostavljenje sustava - umjesto dva nameta imate jedan', dodao je.

'Osim toga, cilj je povećanje fiskalne autonomije jedinice lokalne samouprave i cilj je povećanje fiskalne decentralizacije. Jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj su i do sada imale nekoliko različitih poreza na koje su mogli utvrđivati porezno opterećenje u određenim stopama, u određenim rasponima koje je utvrdila središnja država. Sada će to moći i za porez na dohodak. Porez na dohodak je dominantno izvor financiranja jedinica lokalne samouprave, pa recimo to tako da su one utvrđivale većinu tih stopa za većinu tih lokalnih poreza, a za porez na dohodak koji im čini otprilike oko 80 posto poreznih prihoda, stopu je, i sve ostale elemente oporezivanja, utvrđivala središnja država. I onda naravno kod svakog kruga rasterećenja dolazi do tih, mi to kažemo, negativnih okomitih eksternalija, gdje zapravo središnja država nešto čini, rasterećuje, a jedinice lokalne samouprave snose na neki način teret tog rasterećenja, jer građani plaćaju porez na dohodak u lokalnim jedinicama i to je njihov prihod', istaknuo je Primorac.

Utjecaj ukidanja prireza i povećanja osobnih odbitaka na plaće

Branko Grčić (SDP) u Otvorenom je iznio kritike na račun velike porezne reforme te pojasnio što se po njemu može očekivati od ova tri stupa porezne reforme.

'U ovom dijelu u kojem se ukida prirez na porez na dohodak treba očekivati da će lokalne samouprave, u okviru ovih ponuđenih povećanih stopa poreza na dohodak, napraviti kompenzaciju. To znači da definitivno ne treba očekivati da će po toj osnovi uopće plaće rasti', rekao je.

'Druga stvar je ova priča oko osobnih odbitaka gdje je pomak minimalan, dakle tu se svega 30-40 eura povećava osnovica osobnog odbitka i ne treba očekivati isto tako veliko povećanje plaća. Kao što smo čuli, tek nekakvo jednoznamenkasto povećanje plaće, čini mi se u prosjeku sedam eura. Raspon je opet vrlo vrlo uzak i jednostavno znači nedovoljno povećanje plaća', dodao je.

'I ono treće, gdje bih se u startu možda čak i složio s ovim što ministar govori - da je to možda bio jedini način da se najmanje plaće u državi ipak nešto korigiraju. Međutim, ne bih se složio s metodom. Sad se odričemo zapravo jednog dijela uplata doprinosa, koje su bile vezane za ime i prezimena, i država na sebe preuzima te uplate. Kad gledate naš mirovinski sustav, on je poprilično razoren u ovom trenutku. Mirovine su izuzetno male, svako diranje u sustav dodatno stvara određene nestabilnosti i niti ovo neće puno pomoći. Osim toga, činimo cijeli sustav oporezivanja složenijim nego što je on dosad bio. A efekt je negdje u prosjeku povećanja tih najmanjih plaća na koje se sada ne plaća porez na dohodak niti prirez, nekih 17 eura. Znači, u rasponu od jednog do 40 eura. Prosjek je 17 eura, vi ste to pokazali na prezentaciji, ali od jednog do 40 eura je po onoj skali koju ste pokazali. Ni tu nema nekog velikog pomaka', naglasio je Grčić.

Damir Bakić rekao je da su porez na dohodak i prirez prihodi lokalne samouprave, dakle prihodi gradova.

'Gradovi ovim potezom ostaju bez prihoda po dvije osnove. Prvo, uklanjanjem prireza, a drugo, smanjenjem ukupne mase oporezivog dohotka, jer se naravno povećava osobni odbitak. Kad govorimo samo o uklanjanju prireza na godišnjoj razini, to za Grad Zagreb znači oko 130 milijuna eura. Kad govorimo o smanjenju ukupne mase, dakle porezne osnovice na koju se porez plaća, naravno ovaj čas je vrlo teško dati preciznu kalkulaciju, jer su potrebni precizni podaci, ali po našim procjenama radi se o 40-50 milijuna eura. Jedno s drugim je apsurdno veliki novac, ali bit će najbolje da kažemo ovako: jedno i drugo za Grad Zagreb znači jedan i pol mjeseca redovitih gradskih prihoda.

Dakle ovim potezima Grad Zagreb bi, ne učini li ništa, ostao bez jednog i pol mjesečnog redovitog prihoda. Naravno, u toj situaciji nema ni govora o nekom povećanju lokalne autonomije, kako kaže ministar, dakle nema govora o fiskalnoj autonomiji, o nekom povećanju fleksibilnosti. Evidentno ne možemo dopustiti da smanjimo razinu ili obuhvat komunalnih usluga, da smanjimo obuhvat obnove infrastrukture, izgradnju vrtića, sve što gradske funkcije jesu. Mi ćemo morati kompenzirati taj prihod. Jedino kako ga možemo kompenzirati, možemo kompenzirati ovaj dio koji nastaje uklanjanjem prireza, i to tako da podignemo stope poreznog dohotka do maksimalne mjere koju je danas Vlada deklarirala. Plaće će se povećati Zagrepčanima po drugoj osnovi', rekao je.