Nakon uspješnog izdavanja obveznica Zagrebačkog holdinga koje su razgrabili financijski investitori, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić najavio je izdavanje 'narodnih obveznica'. Hoće li prvi čovjek Zagreba uspjeti upregnuti građane u financiranje zagrebačkog komunalnog poduzeća ili će njegova najava ispariti u moru sličnih obećanja, pokazat će vrijeme, a mi smo provjerili pod kojim se uvjetima građanima isplati ulagati u obveznice
'Sljedeća tranša obveznica Zagrebačkog holdinga od 500 milijuna kuna bit će usmjerena prema građanima, a to se izdanje očekuje za tri do četiri mjeseca' rekao je Bandić osokoljen velikom potražnom za obveznicama kojima je holding od velikih financijskih igrača prikupio 1,8 milijardi kuna.
Ideja 'narodnih obveznica' već je nekoliko godina živa u hrvatskoj javnosti, ali do sada je još nitko nije realizirao. Financiranje države prodajom obveznica obično bi postala aktualna kada bi se državne financije našle u problemima i kada su uvjeti na tržištima kapitala bili izrazito nepovoljni. U posljednje vrijeme o izdavanju narodnih obveznica intenzivno je razmišljao bivši ministar financija Slavko Linić, a ta ideja sviđala se i njegovu nasljedniku Borisu Lalovcu koji je 2014. najavio izdavanje obveznica koje će 'građanima donijeti veći prinos od štednje u banci'.
Međutim, sve takve najave financijskih aranžmana s građanima obično bi brzo zamrle, a država bi se preko noći zadužila na inozemnom tržištu ili kod domaćih banaka.
Hoće li Milan Bandić prvi probiti led, vidjet ćemo uskoro. Analitičar Zdeslav Šantić skeptičan je u uspjeh operacije smatrajući da je najavljeni rok od tri do četiri mjeseca preambiciozan za tako složenu operaciju. Ističe da izdavanje obveznica namijenjenih građanima zahtijeva dugotrajne pripreme koje uključuju i medijsku kampanju putem koje bi se ljudi upoznati s takvim oblikom ulaganja.
Međutim, smatra da bi takav potez, uz dobru pripremu, mogao imati pozitivne efekte. 'Svakako bi imao povoljan utjecaj na domaće tržište kapitala, a građanima bi omogućilo jednu alternativu što se tiče dugoročne štednje', kaže Šantić.
Hoće li Bandićeve obveznice privući građane, ovisit će prije svega o visini ponuđene kamatne stope u usporedbi s onima koje nude banke na dugoročnu štednju. S obzirom na sve niže kamate koje se u bankama već kreću između jedan i dva posto, ulaganje u narodne obveznice mogla bi biti dobra prilika. Naime, kad bi Zagrebački holding građanima ponudio slične uvjete kao financijskim ulagačima, to bi značilo da bi mogli zaraditi oko četiri posto godišnje odnosno dvostruko više nego u banci.
Međutim, treba voditi računa o tome da atraktivnost obveznica ovisi i o drugim faktorima pa Šantić upozorava i na moguće rizike koje nosi takvo ulaganje. Prije svega to je rizik likvidnosti odnosno pitanje hoće li postojati mogućnost da se obveznice prodaju prije dospijeća. 'To ovisi o tome hoće li kasnije na sekundarnom tržištu postojati potražnja za tim obveznicama', pojašnjava Šantić.
Također, važno je znati hoće li biti pokriven valutni rizik. S obzirom na to da je štednja u bankama najvećim dijelom vezana uz euro, za očekivati je da će ulagači tražiti valutnu klauzulu u euru.
Nepovoljna su okolnost i viši troškovi nego kod običnih izdanja budući da je potrebno provesti skupu kampanju i organizirati veliku prodajnu mrežu. Stoga se izdavatelji u većini slučajeva radije odlučuju plasirati obveznice nekolicini velikih ulagača nego ulaziti u neizvjesnu operaciju podizanja financijske svijesti građana.
