HUB pozdravlja prijedloge izmjena Ovršnog zakona koji osiguravaju pojačanu zaštitu ovršenika koji žive u jedinoj nekretnini čiji je stambeni standard ispodprosječan.

'Tu vrstu zaštite, odnosno, osiguranje stambenog minimuma, da nitko ne bude izbačen na cestu, smatramo dobrodošlim i nužnim dijelom politike društvene solidarnosti', ističe se u priopćenju.

No, na temelju vlastite analize blokiranih računa HUB zaključuje kako sam Ovršni zakon neće riješiti problem većeg broja blokiranih građana, posebno onih koji su dužni do nekoliko desetaka tisuća kuna, a kojih je u postotku najviše u strukturi blokiranih računa.

'U pravilu banke za takva dugovanja i nemaju hipoteku kao glavni instrument osiguranja niti se na temelju ovršnog pravomoćnog rješenja pokušavaju naplatiti prodajom nekretnina za takva dugovanja. A niti su banke jedini vjerovnici, budući dugovanja prema njima prelaze 50 posto ukupnog blokiranog duga, a preostali dio pripada drugim vjerovnicima', naglasili su iz HUB-a.

Na temelju strukture po visini blokiranog duga, 37 posto građana blokirano je zbog duga do 10.000 kuna, a 46,3 posto od 10.000 do 100.000 kuna. Promatrajući pak iznos loših kredita, dugovi po stambenim kreditima čine manje od 10 posto iznosa (oko 7 posto) blokada u najvišem FINA-inom razredu iznad 100,000 kuna.

'Ako hipotekarni stambeni krediti čine tek manji dio dospjelih, a neplaćenih dugova građana prema kreditnim institucijama, postavlja se pitanje po kojoj je osnovi nastao veći dio neplaćenih dugova građana? ', pitaju se u HUB-u.

Bankari zato predlažu da posebno oformljena radna skupina nakon provedene dubinske analize podataka FINA-e pristupi izradi cjelovitog prijedloga za rješavanje problema blokiranih građana.

'Očigledno je, naime, da u strukturi blokiranog duga od 40 milijardi kuna postoje vrlo različiti vjerovnici, različiti dužnici, različiti iznosi i različite poslovne osnove nastanka toga duga', zaključuje se u priopćenju.