Može li Vladina najava subvencioniranja kredita za kupnju prve nekretnine putem stambenih kredita naštetiti poslovanju banaka u Hrvatskoj, s obzirom na to da se može očekivati drastično smanjenje broja zahtjeva za stambenim kreditima u razdoblju dok ta mjera ne zaživi? Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) ne odgovaraju na konkretno pitanje, poručujući tek da negativnih posljedica na stambeno kreditiranje ne bi trebalo biti zaživi li ta mjera u 2017. godini. Kratkoročni gubici, naime, zasigurno će se utopiti u projiciranim dobicima od ove interventne mjere Vlade, predložene paralelno s ukidanjem porezne olakšice za kupnju prve nekretnine
Pretpostavlja se da će potencijalni kupci stanova - još nije poznato hoće li ova mjera biti dostupna i samcima ili rezervirana za (bračne) parove - odgoditi kupnju i pričekati da najavljena mjera stupi na snagu kako bi ostvarili značajne uštede. Boro Vujović iz Udruženja posrednika u prometu nekretnina pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) poručio je da će se budućim dužnicima isplatiti strpljenje.
'Ono što se sad vidi je da ljudi koji kupuju gotovinom žele do kraja godine kupiti kako bi iskoristili oslobođenje. Oni koji kupuju kreditom, njima će biti bolje kupiti sljedeće godine. Onaj koji ima gotovinu kupuje ove godine i to se osjeti na tržištu', ustvrdio je Vujović, inače direktor i vlasnik agencije za nekretnine Opereta, za RTL Danas.
HUB: Zanimanje raste u posljednje dvije godine
Iz HUB-a pak kažu da su najavljene Vladine mjere slične onima iz 2011. godine.
'Prema tadašnjem iskustvu očekujemo sličan, odnosno povećan odaziv mlađe generacije za kupnjom prvog stana. Ako mjera zaživi u 2017. godini, ona neće imati negativnih posljedica na stambeno kreditiranje', potvrdili su u HUB-u za tportal.
Naprotiv, dodaju bankari, nakon oštrog pada zanimanja za stambene kredite zbog krize, novoodobreni stambeni krediti u Hrvatskoj počeli su rasti u posljednje dvije godine, ne samo za kupnju prve, nego i za kupnju ili adaptaciju nekretnina koje nisu prve u vlasništvu.
'Zdrava potražnja za stjecanje vlastite imovine'
'U tom smislu pozdravljamo svaku mjeru koja budi zdravu potražnju za stjecanje vlastite imovine za život mladih obitelji, ali i sve buduće mjere koje mogu prvenstveno stvaranjem uvjeta za posao osigurati ostanak tih ljudi u Hrvatskoj. Primarno subvenciju promatramo kao olakšicu za njihove životne troškove, a potom i kao posljedični poticaj građevinarstvu jer ne treba zaboraviti da radnici tog sektora zarađuju ne samo od izgradnje novih već i od obnove postojeće stambene jezgre', poručuju iz HUB-a.
Najavljena subvencija tek potom i u manjoj mjeri, smatraju bankari, ima efekt na banke, 'posebno imajući na umu da u novoodobrenim ukupnim kreditima u Hrvatskoj udio stambenih kredita danas ne zauzima značajniji dio kao prije 10-ak godina'.
Hoće li kamate dodatno pasti?
Vjeruju li u HUB-u, poput ministra graditeljstva i prostornog uređenje Lovre Kuščevića, da će banke biti zainteresirane sudjelovati i da će to rezultirati smanjenjem kamata koje su trenutačno na tržištu? Podsjetimo, ministar je rekao da kamata svakako mora biti ispod 2,95 posto, te da će biti objavljen javni poziv bankama koje će morati ponuditi što bolje kreditne uvjete i što nižu kamatnu stopu.
'Banke će, nakon objave detalja programa, moći uvidjeti kako će na poziv reagirati, no pretpostavljamo da će, naviknute na poslovanje u konkurentnom okruženju, nastojati dati najpovoljnije ponude, imajući u vidu moguće uvjete osiguranja tih kredita i cijenu trenutačnog iznosa financiranja za dugoročne plasmane. Podsjećamo, kamatne stope na nove stambene kredite u Hrvatskoj padaju još od 2011., a zbog visoke likvidnosti i boljih kunskih izvora, prevladava potražnja za kunskim kreditima', napomenuli su iz HUB-a.
