Credit Suisse

Bankarski div desetljećima pružao usluge kriminalcima i korumpiranim političarima, na računima skrivali 100 milijardi švicarskih franaka

21.02.2022 u 09:00

Bionic
Reading

Švicarska banka Credit Suisse desetljećima je pružala usluge brojnim kriminalcima, bivšim diktatorima i korumpiranim političarima, objavilo je za vikend nekoliko svjetskih medija

Informacije koje su procurile u javnost otkrio je njemačkom Süddeutsche Zeitungu zviždač, nakon čega se u istragu uključilo više od 40 medijskih kuća. Na tajnim računima oko 30.000 klijenata iz cijeloga svijeta nalazilo se više od 100 milijardi švicarskih franaka.

Neki od razotkrivenih računa su privatni, a neki su korporativni. U prosjeku se na njima nalazilo oko 7,5 milijuna švicarskih franaka. Neki su otvoreni još tijekom 1940-ih godina, no više od dvije trećine njih nakon 2000. godine. Dio ih je u funkciji i dandanas.

Među klijentima švicarske banke bili su, između ostalih, Stefan Sederholm, švedski računalni tehničar koji je dobio doživotnu kaznu zatvora zbog trgovine ljudima na Filipinima, za korupciju optuženi bivši premijer Ukrajine Pavlo Lazarenko te suradnici i sinovi nekadašnjeg egipatskog lidera Hosnija Mubaraka.

Na popisu je i Rodoljub Radulović. Kako piše Guardian, riječ je o srpskom prevarantu koji je nedavno dobio kaznu od 10 godina zatvora zbog uloge u krijumčarenju kokaina iz Južne Amerike.

Credit Suisse odbacuje sve optužbe. Banka je u priopćenju objavila 'da snažno odbija optužbe o navodnoj poslovnoj praksi' te da joj švicarski strogi zakoni o bankarskoj tajni brane da komentira navode o pojedinim klijentima.

Tvrde da su navodi o kojima su se raspisali mediji bazirani na 'selektivnim informacijama koje su izvučene iz konteksta te su rezultirali tendencioznim interpretacijama poslovanja banke'. Također, kažu da se optužbe većinom odnose na 'povijesne slučajeve' te da neke datiraju 'u vremena u kojima su zakoni, prakse i očekivanja od financijskih institucija bila znatno drugačija od onih danas'.

Veći dio prošlog desetljeća financijski div sa sjedištem u Zürichu upadao je iz krize u krizu. Banka je 2014. priznala da je pomogla Amerikancima u podnošenju lažnih poreznih prijava, za što je platila kaznu od čak 2,6 milijardi dolara. Prošle godine pristala je platiti 475 milijuna dolara kazne za svoju ulogu u aferi podmićivanja u Mozambiku.

Ovog mjeseca banka je postala prvi veliki švicarski zajmodavac koji se suočio s kaznenim prijavama zbog toga što je pomogla bugarskom narkokartelu u pranju novca.