Potkraj siječnja 2009. 65 posto svih plasmana sadržavalo je deviznu klauzulu, što je oko pet posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Samo devet posto dosad odobrenih stambenih kredita nije bilo zaštićeno valutnim klauzulama, jednako kao 21 posto kredita za kupnju automobila. Jedino su se krediti po kreditnim karticama u pravilu odobravali u kunama te su oni, uz minuse, ostali u ponudi kao rijedak bankarski proizvod bez klauzule.

Još potkraj siječnja 50 je posto potrošačkih kredita građanima odobreno u kunama. Prema podacima s internetskih stranica najvećih banaka, sad je klauzula ugrađena i u sve oblike gotovinskih kredita.

Banke u Hrvatskoj, piše Večernji list, nikad nisu vjerovale u kunu pa su se godinama štitili valutnim klauzulama. Kunu je prije nekoliko godina promovirala mala Volksbanka, koja je prva počela odobravati kunske stambene kredite. Sad su se i oni priklonili euru. Nakon što je predsjednik uprave Zagrebačke banke Franjo Luković nedavno otvorio pitanje tečaja, u medijima su istupila još dvojica čelnih ljudi banaka: Petar Radaković iz Erste banke i Zdenko Adrović iz Raiffeisena.

No, bili su oprezniji rekavši da je bankama u interesu da tečaj bude stabilan. Koliko je to povjerenje stvarno, vidi se po tome što su se banke maksimalno zaštitile deviznim klauzulama. Podaci za siječanj 2009. pokazali su da je stanovništvo bilo najveći gubitnik kreditne suše. U siječnju su banke plasirale oko četiri milijarde kuna novih kredita.

Država je uzela 2,6 milijardi kuna, nešto više od milijarde kuna išlo je tvrtkama, a stanovništvo je dobilo samo 232 milijuna kuna. Kako je u siječnju tečaj oscilirao više nego inače, moguće je da je glavnina tog 'povećanja' posljedica tečajnih razlika. Erste banka je prva priznala da je sredinom mjeseca obustavila isplatu kredita stanovništvu jer je, zbog tečaja, potrošena kvota koju joj je dopustila centralna banka, a da ne mora plaćati dodatne obveze.