Hrvatska u istraživanju GEM sudjeluje od 2002. godine; u 2019. godini u istraživanju je sudjelovalo 50 zemalja dok je u 2020. (zbog bolesti COVID-19) sudjelovalo 45 zemalja koje doprinose stvaranju 88 posto svjetskog bruto domaćeg proizvoda.

Zdenko Adrović, šef HUB-a, rekao je kako rezultati istraživanja omogućuju praćenje trendova i kako ono koristi Vladi da bi oblikovala politike prema poduzetništvu.

'Stanje treba unaprijediti, što je pokazalo i istraživanje. Treba istaknuti da je društveni status poduzetnika ispod razine na kojoj bi trebao biti - 54 posto ispitanika reklo je da im bavljenje poduzetništvom nije omogućilo viši status u društvu. Isto tako, bitno je reći da su 2019. i 2020. uvedeni novi pokazatelji i pokazuju da se sve više ljudi planira baviti poduzetništvom. Problem je to što imamo pad percepcije o prilikama – ljudi bi htjeli pokrenuti firmu, ali još uvijek ne znaju krenuti. Imamo rupu u obrazovnom sustavu', rekao je Adrović i dodao:

'Banke su spremne povećati kreditiranje, ali nedostaje potražnje. Zahvaljujući visokoj kapitalizaciji banke imaju nepresušan izvor sredstava, novca ima, samo ga treba pametno plasirati.'

Tomislav Ćorić izjavio je da je Vlada u protekle dvije godine gasila požare koji su proizišli iz covid krize:

'U situacijama u kojima kuća gori pitanje kvalitete farbe na zidovima je sekundarno. Neovisno o tome, ja bih rekao da ćemo svi biti puno bogatiji za spoznaje iz 2019. i 2020.'

Profesorica Slavica Singer, koja je vodila istraživanje u Hrvatskoj, poručila je da je prije dvadesetak godina poduzetnicima problem bio nedostatak novca, a tog problema nema zahvaljujući, među ostalim, fondovima EU-a.

'Veći je problem to što bismo trebali učiniti da se ljudi oslobode ovog osjećaja lakoće dobivanja novca. Ugroženi smo s pregršt novca i nismo oslobođeni korištenja tog novca. To je novac svih građana EU-a i postoji odgovornost za to kako se on koristi', poručila je. 'Mrcvarimo se kurikularnom reformom, a po poduzetničkim kompetencijama smo i dalje na dnu EU-a', zaključila je Singer.

Istraživanje je pokazalo da okolina u našoj zemlji još uvijek djeluje na poduzetništvo više ograničavajuće nego stimulirajuće. Prema ocjenama stručnjaka, samo dvije komponente (raspoloživost i dostupnost fizičke infrastrukture te dinamika domaćeg tržišta) djeluju stimulirajuće na poduzetnike. Kao ključna ograničenja navode se regulatorni okvir vlade, prisutnost značajnih barijera pri ulasku na tržište, niska razina transfera istraživanja u poduzetništvo te nedostatan doprinos osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja u izgradnji poduzetničkih kompetencija mladih.

Percepcija o prilikama u neposrednoj okolini sudionika istraživanja stagnira, ali Hrvatska je na prvom mjestu u EU po iskazanim poduzetničkim namjerama, što upućuje na sve veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike. Po percepciji o vlastitim sposobnostima za pokretanje posla Hrvatska je također iznad prosjeka EU-a u protekle tri godine. Raskorak između visoke percepcije o osobnim sposobnostima i niže percepcije o prilikama otvara pitanje kako to da oni koji ne misle da su sposobni pokrenuti poslovni pothvat ne vide poslovnu priliku.

Istraživanje zaključuje da je to zato što nema prilika ili ih potencijalni poduzetnici ne znaju prepoznati, što dovodi do pitanja 'rupe' u obrazovnom sustavu. Ocjene društvene vrijednosti poduzetništva još su uvijek ispod prosječnih ocjena ispitanika u EU. Oko 60 posto naših ispitanika smatra da je biti poduzetnik dobar izbor karijere, što je konzistentno s činjenicom da je Hrvatska na vrhu EU-a po iskazanim namjerama za pokretanje posla. Međutim izuzetno niska percepcija o tome imaju li uspješni poduzetnici visok status u društvu problem je koji zahtijeva dodatne analize.

Poduzetnička aktivnost Hrvatske mjerena kroz ukupnu ranu aktivnost i aktivnost 'odraslih' poduzetnika (poduzeća starija od 42 mjeseca) pokazuje dvije situacije. U 2020. nastavljen je rast pokretanja novih firmi s 9,6 na 12,7 posto i po tom pokazatelju Hrvatska je iznad prosjeku EU-a. Istovremeno, u razdoblju od 2018. do 2020. zadržava 'gustoću' odraslih poduzeća (broj odraslih poduzeća na 100 stanovnika) na razini od 4,2 posto, što je samo 57 posto prosjeka EU-a.

Kada govorimo o poduzetničkoj demografiji, Hrvatska je značajnije 'muška' zemlja jer je omjer novopokrenutih poslova 1,7 u korist muškog spola te i dalje postoji obrazac da u poduzetništvo ulaze obrazovanije osobe. Osim Zagreba i okolice, sve regije lani su ubilježile rast poduzetničke aktivnosti. Lika i Banija, regije s najnižom aktivnošću, lani su imale najveći rast, a u te dvije regije i dalje najviše ljudi ulazi u biznis iz nužde, odnosno kako bi zaradili za život.