Hrvatski izum njemačkog imena Waldpass mogao bi napraviti revoluciju na području sigurnosti prometa. U Europi svake godine oko 300 ljudi smrtno strada pri naletu divljači na vozila, a Waldpass pomoću infracrvenih zraka tjera divlje životinje od ceste. Proizvodi ga istoimena zagrebačka tvrtka na čijem je čelu 44-godišnji inovator Marko Borošak, iza kojeg je već 15 patenata vezanih za lasersku i radarsku tehnologiju
Sjedište firme i proizvodni pogon nalaze se u Buzinu. Sve detalje razvoja njihovog novog inovativnog uređaja pojasnili su nam voditeljica poslovanja Waldpassa Ana Trepšić i Marko Borošak.
'Ideja da se ispita utječe li svjetlost bliskog infracrvenog spektra na životinje došla je u razgovoru našeg tima u jednoj od uobičajenih rasprava koje dečki imaju tijekom razvoja. Proučili smo dostupne radove stranih stručnjaka na tu temu te odlučili ispitati i našu tehnologiju', kaže Trepšić.
Dosad su se u svijetu pojavili razni sustavi za odvraćanje životinja od prometnica. Jedni se baziraju na običnoj svjetlosti, drugi na zvučnim alarmima, a ima i pokušaja s laserskim zrakama.
'Svi su ti uređaji statični. Primjerice laserskom zrakom možete pokriti nekoliko kilometara ceste. Kad je životinja prekine, upali se glasan zvučni alarm, što je uplaši. Međutim životinje nauče izbjegavati to područje i na cestu izlaze na drugom mjestu. I opet niste ništa postigli', kaže Trepšić.
Njihov Waldpass nije statičan, već se montira na automobil. Uređaj se nalazi na nosaču registarskih pločica i napaja se strujom iz akumulatora vozila. Iz dva odašiljača s lijeve i desne strane tijekom vožnje, kad brzina vozila prijeđe 30 kilometara na sat, emitira se svjetlost bliskog infracrvenog spektra. Uključivanje i isključivanje uređaja diktira GPS brzinomjer.
'Infracrveno svjetlo ima valnu duljinu izvan našeg vidljivog spektra pa je ljudi niti ne vide. Vidljiv spektar životinja je drugačiji i kad primjerice jelen ili divlja svinja vide infracrveno svjetlo, percipiraju ga kao opasnost i bježe', objašnjava Borošak.
Koliko je Waldpass učinkovit, testirali su u suradnji s lovačkim društvom Vidra iz Dubravice kod Zaprešića. Uređaj je bio postavljen u šumi uz hranilište i solište. Dok nije bio uključen, srne, divlje svinje i zečevi dolazili su se hraniti i lizati sol. Nakon što je Waldpass upaljen u dva tjedna rada sve su životinje u širokom luku izbjegavale to područje.
'Jedina na koju uređaj nije imao nikakav utjecaj bila je sova i jednu noć sletjela je na sam uređaj. One naime ne reagiraju na bliski infracrveni spektar', smijući se prepričava Trepšić.
Cijena Waldpassa je 660 eura, odnosno oko 4900 kuna. Visoku cijenu Trepšić i Borošak pravdaju time što je puno uloženo u dosadašnji razvoj uređaja, s time da će im trebati znatna sredstva za daljnja ispitivanja. Trenutno su u Waldpass investirali više od 100 tisuća eura.
'Ispitivanje uspješnosti ove tehnologije iznimno je teško i skupo te uključuje statističko praćenje ponašanja životinja u blizini naprave. Istraživali smo koristeći se noćnim kamerama koje se aktiviraju na pokret kroz periode od nekoliko tjedana. Ciljamo na svjetsko tržište i globalnu primjenu. Zbog toga nam je namjera nastaviti s ispitivanjima te ih povećati i po trajanju, metodi, lokaciji i vrsti divljači koliko je to u našoj mogućnosti', objašnjava Borošak.
Na daljnji razvoj tjera ih i velik interes kupaca iz čitavog svijeta. Kontaktirale su s njima tvrtke iz Kanade, Australije, SAD-a, čak i iz Namibije. Uglavnom se radi o firmama koje se bave auto elektronikom i s kojima Borošak surađuje dug niz godina preko svoje druge tvrtke A-Elektronik, iz čijeg je poslovanja financiran razvoj Waldpassa.
'Već smo dobili prednarudžbe iz Austrije. Kod njih velik broj cesta prolazi kroz šumovita područja i imaju dosta nesreća u kojima sudjeluje divljač. Zvali su nas i Česi jer oni nemaju ograđene autoceste i imaju velik problem s divljim životinjama. Interes iz Australije i Namibije tjera nas na ispitivanja djeluje li Waldpass na klokane, slonove, nosoroge, žirafe… Vidimo da je potencijal uređaja velik, ali čeka nas još puno znoja i rada', kaže Trepšić.
Interes su pokazale i velike tvrtke iz autoindustrije, ali za sada Borošak i Trepšić ne žele izlaziti s imenima jer tek moraju vidjeti kakav oblik suradnje one žele.
Borošak je u poduzetništvu već 15 godina i ne želi mijenjati dosadašnji recept koji se pokazao uspješnim za njegovu prvu tvrtku A-Elektronik.
'Uvijek idem sa skromnim očekivanjima. Volim polagan i postepen rast te da je fokus uvijek na što kvalitetnijem proizvodu. Tako pristupamo i u priči s Waldpassom', objašnjava Borošak.
Zahvaljujući takvom, neki će reći konzervativnom pristupu, A-Elektronik ima konstantan rast poslovanja. Prošlu godinu okončao je s oko devet milijuna kuna prihoda, od čega gotovo 100 posto ostvaruje na vanjskim tržištima.
Borošak je ljubav prema elektronici razvio u dječačkim danima. Zarazio ga je otac koji se bavio njome. Daljnji veliki utjecaj na njega imali su, ističe, profesori iz I. tehničke škole Tesla, tako da je već na kraju srednje škole bio bogat znanjem.
'U ono doba tko je završio Teslu, imao je znanja kao današnji inženjer. Na Fakultet elektrotehnike i računarstva došao sam više nego spreman. U četiri godine studija specijalizirao sam elektroniku radiokomunikacija. Nažalost, nisam diplomirao jer sam već kao student počeo raditi. S jednim kolegom krenuo sam 1999. u garaži. Bavili smo se laserskim prijemnicima, time kako komunicirati s laserima, mjerenjem laserima… I iz tog najranijeg doba je i moj prvi izum, parkirni sustav koji radi na laserskom principu, s kojim smo bili prvi na svijetu', kaže Borošak.
Tvrtku A-Elektronik pokrenuo je 2006. godine. Do danas ima čak 15 patenata iz područja laserske i radarske tehnologije. Njegovi kupci uglavnom su sa Zapada, na kojem se više ulaže u automobile. U pravilu se radi o manjim tvrtkama i obrtnicima koji žele poboljšati svoja vozila inovativnim proizvodima A-Elektronika.
Srce njihovog proizvodnog pogona u Buzinu čini stroj za montažu elektroničkih komponenti, tzv. stroj za asembliranje elektroničkih tiskanih ploča u tehnologiji SMD. Riječ je o tehnološki najnaprednijem stroju te vrste u Hrvatskoj, a kupili su ga prije devet godina.
Sada je A-Elektronika u drugoj fazi digitalizacije proizvodnje te su nedavno dobili pozitivnu ocjenu za bespovratna sredstva EU-a za još jedan stroj vrijedan 100.000 eura.
Time je osigurano povećanje kapaciteta kako bi proizvodnja mogla pratiti planove za budući razvoj u kojem će veliku ulogu, nadaju se Borošak i njegova ekipa, odigrati i Waldpass.