U ovom trenutku nije moguće procijeniti utjecaj drugog vala COVID-19 pandemije na gospodarstvo, no izgledno je da će u narednom razdoblju biti nužno nastaviti pružati potrebnu podršku bez presedana u cilju efikasnog oporavka europskog gospodarstva.

Članovi Uprave Europske bankovne federacije (EBF), koja okuplja nacionalne udruge banaka iz 32 države, na svom sastanku 20. studenoga razmatrali su aktivnosti banaka, supervizora i regulatora te istaknuli predanost nastavljanju konstruktivne uloge banaka u krizi.

Posebno su pozdravljene kombinirane mjere institucija Europske unije poput paketa mjera namijenjenog olakšanom kreditiranju kućanstava i poduzeća u Europskoj uniji. Također, podržava se promptno usvajanje paketa za oporavak tržišta kapitala u cilju osiguravanja dodatne podrške i likvidnosti europskim poduzećima u procesu oporavka od krize.

S obzirom na to da se zdravstvena situacija pogoršava, EBF apelira na zakonodavce da razmotre daljnje mjere koje će omogućiti oslobađanje dodatnih kapaciteta za kreditiranje, poput prilagodbe jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Naime, ideja zakonodavaca EU-a je bila imati zajednički fond za sanaciju banaka u iznosu do oko 55 milijardi eura. Međutim, zbog dinamične metode izračuna taj iznos je narastao na više od 70 milijardi eura (dijelom zbog povećanja depozita u bankama koje je posljedica COVID-19 krize), a to povećanje nikako ne odgovara postojećim rizicima te smanjuje mogućnost dodatnih plasmana banaka.

Također, potrebno je razmotriti nove alate namijenjene rješavanju očekivanog porasta nenaplativih potraživanja (NPL), uključujući reviziju postojeće regulative, pragmatičniji okvir sekuritizacije za poticanje sekundarnog tržišta loših kredita te dosljedan zakonodavni okvir kod stvaranja društava za upravljanje imovinom (AMC).

„Europske banke su snažne i suočavaju se s COVID- 19 krizom visoko kapitalizirane što omogućava sigurnost klijentima i gospodarstvu. Ulažu se znatni napori kako bi se potaknuo gospodarski oporavak, ali se istovremeno uspostavljaju preventivne mjere za upravljanje rizicima i kreditnim gubicima. Fokus mora ostati na potpori realnom gospodarstvu, osiguravajući da se klijenti i cjelokupno društvo podjednako uspješno suočavaju s dosad neviđenim izazovima. Uloga EBF-a je ključna u kreiranju adekvatnog regulatornog okruženja koje će i dalje bankama omogućavati da budu važan dio rješenja u ovoj krizi", naglasio je Jean Pierre Mustier, predsjednik EBF-a.

Zaključno, na sastanku je naglašeno da su duboke strukturne promjene poput digitalizacije poslovanja i poticanja zelene ekonomije ubrzane kao posljedica pandemije te da je nužno pravilno vođenje kako bi se iskoristile sve prednosti. Europa će trebati likvidna tržišta kapitala i cjelovitu bankovnu uniju kako bi se efikasno upravljalo navedenom tranzicijom te stoga EBF potiče regulatore da nastave slijediti postavljene ciljeve.

„Pravila i propisi Europske unije se trebaju dodatno uskladiti kako bi se stvorilo jedinstveno bankovno tržište i tržište kapitala. To je prvenstveno potrebno osigurati od samog početka u novim područjima poput digitalizacije ili ostvarivanja globalnih održivih ciljeva. Uspostavljanje jedinstvenog tržišta će svakako dodatno osnažiti banke u Europi , a jedino jak bankovni sustav garantira dugoročna sredstva za financiranje projekata“, izjavio je Christian Ossig, predsjednik Izvršnog odbora EBF-a.