Unatoč krizi, bankari su u siječnju ostvarili dobit od skoro 440 milijuna kuna, pokazuju nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke, a druga po veličini banka u Hrvatskoj objavila je izvrsne rezultate za prošlu godinu
Siječanjska dobit gotovo je 40 posto viša nego u siječnju prošle godine, što pokazuje da banke ni u uvjetima kriza ne bilježe gubitke. Imovina banaka porasla je za oko 14 posto na oko 380 milijardi kuna.
Dok se ranije najveći udio kredita odnosio na građane, u siječnju se promijenio trend. Krediti stanovništvu usporavaju rast, dok su značajno porasli krediti poduzećima, a najviše državi zbog slabijeg prikupljanja proračunskih prihoda.
Na kraju siječnja ukupni krediti dosegnuli su razinu od 250,8 milijardi kuna. U prvih mjesec dana ove godine, plasirano je 4,23 milijarde kuna, dok su na godišnjoj razini krediti povećani za čak 36,23 milijarde kuna, odnosno za i dalje vrlo visokih 16,9 posto.
Na kraju siječnja krediti poduzeća iznosili su 98,17 milijardi kuna što je za 1,32 milijarde kuna više nego na kraju prethodnog mjeseca, što je u usporedbi s istim mjesecom lani rast od 14,7 posto.
Krediti sektoru stanovništva krajem siječnja iznosili su 126,78 milijardi kuna odnosno 232 milijuna kuna više nego na kraju 2008. Istovremeno, godišnji rast iznosio je 11,3 posto čime je nastavljeno razdoblje njihova sporijeg rasta u usporedbi s prethodnim godinama.
Brojke pokazuju snažniju potrebu države za financiranjem svojih ovogodišnjih potreba. Tijekom siječnja krediti državi porasli za 2,6 milijardi kuna na 24,86 milijardi kuna, a u usporedbi s istim mjesecom lani krediti državi povećani su čak preko 75 posto.
Uspješnost banaka potvrđuju i jučer objavljeni prošlogodišnji rezultati druge po veličini banke koja djeluje u Hrvatskoj – PBZ. Nekonsolidirani podaci PBZ banke pokazuju da joj je neto dobit porasla na godišnjoj razini za 18 posto na 1,1 milijardi kuna, dok su u zadnjem kvartalu, što znači već u uvjetima recesije, prošle godine ostvarili čak dvostruko veću dobit.
O uspješnosti poslovanja ukazuje i povrat na kapital koji kod PBZ-a iznosi 12,4 posto. U objašnjenju rezultata poslovanja navodi se kako su najviše rasli krediti države i velikih poduzeća te malog i srednjeg poduzetništva, što potvrđuje trend primjetan i u podacima HNB-a. Ipak, na rizik plasmana, unatoč rastu prihoda, ukazuje značajno povećanje neto rezerviranja banke kod PBZ-a, koji je znak koliko banka očekuje loših kredita.
