U posljednjih pet godina, od 2017. do 2021., banke u Hrvatskoj prodale su agencijama za naplatu potraživanja više od 4,9 milijardi kuna dugova građana, svojih klijenata, pri čemu su se najviše rješavale nenaplativih, odnosno loših, gotovinskih nenamjenskih kredita, i to u iznosu većem od 1,7 milijardi kuna, a potom loših stambenih kredita, od čega su neki zasigurno rezultirali i nekretninama na bubnju (nešto manje od 1,2 milijarde kuna loših stambenih).

No, svojevrsno iznenađenje ipak predstavlja činjenica da banke u Hrvatskoj već pet godina doslovno prodaju i 'minuse', odnosno nenaplativa prekoračenja po tekućim, transakcijskim računima, što bi značilo ona koja ljudi nisu mogli vratiti ili su naprosto proklizali u nedozvoljeno. Najviše su nenaplativih minusa prodale 2017., kada je čak 313 milijuna kuna nenaplativih minusa po tekućem prešlo u ruke agencija, koje ih, pretpostavljamo, dalje utjeruju od dužnika, a da bi se kasnije, po godinama, iznos prodanih minusa smanjivao, pa su tako lani prodale 'samo' 15,6 milijuna kuna tih prekoračenja. Ukupno su, dakle, banke, unazad pet godina, prodale loših kredita po tekućim računima, minusa, prekoračenja (dozvoljenih ili prešutnih, kako ih god zvali) 483 milijuna kuna, dakle gotovo 500 milijuna kuna, ili pola miljarde!, piše Novi list.

Sve su ovo podaci Hrvatske narodne banke (tablica ‘Prodana potraživanja od kućanstava’, s podacima o prodanim bankarskim potraživanjima kućanstava, uključivo i prodaju 'minusa', tzv. rizične skupine B i C), od koje je Novi list zatražio objašnjenje što će biti s prešutnim prekoračenjima, kada će taj problem biti riješen, jer su ekonomisti, pa i neki oporbeni političari, počeli upozoravati da bi pravi kaos mogao nastati ako banke krenu s prodajom ove grupe okvirnih kredita po računima, a koju inače koriste upravo oni klijenti s najmanjim primanjima da bi pokrpali kućni budžet.

No, ispalo je da se to naveliko već radi, s tim da bi sada, u jeku rasta cijena, mnogi ponovo mogli posegnuti za minusima, a onda, ako ih ne budu mogli vraćati, odnosno ako proklize u nedozvoljeni teritorij, prijeti im prisilna naplata, ovrhe, bankroti… S tim da je najveći problem što je tržište preprodaje dugova, ili ustupa potraživanja, potpuno neregulirano.

U HNB-u kažu da banke pretežno nisu postupale po preporukama iz njihove Okružnice iz srpnja prošle godine, pa je tako broj prešutno prihvaćenih prekoračenja u prosincu 2021. tek blago smanjen u odnosu na rujan 2021., i to sa 1.781.312 na 1.765.136 prekoračenja.

HNB, međutim, nije pokrenuo postupak protiv nijedne banke po pitanju korištenja prešutnih minusa, jer je Okružnica sadržavala preporuke koje nisu pravno obvezujuće za banke.

Pritom napominju da prelaskom s dopuštenih na prešutna prekoračenja banke nisu postupale protupropisno. Iz HNB-a poručuju da da njihovi, te predstavnici Ministarstva financija, rade na finalizaciji rješenja kojima bi se dodatno zaštitilo potrošače kada su u pitanju prekoračenja po tekućim računima.

U HNB-u kažu i da, prema njima dostupnim podacima, 'ni jedna država u Europskoj uniji ne zabranjuje bankama prodaju kredita građana'.