'Izjava HUB-a po kojoj će Vladina odluka samo ugroziti potrošače jer će im se odmah vršiti naplata, a da je reakcija na preko 80 posto opomena pozitivna, je nešto što smatram ciničnim jer svaka pristojna banka neće ići u naplatu nego će i dalje slati opomenu jer u okviru tri milijarde kuna, koliko banke prihoduju od naknada, sasvim sigurno imaju dovoljno novca za trošak od desetak, petnaest lipa', izjavio je Čačić.

Rekao je da Vlada neće odstupiti od svoga prijedloga.

Čačić kaže da je riječ o problemu koji se povlači desetljećima i o kojem su vođene ozbiljne rasprave te da ni Hrvatska narodna banka, HUB i banke pojedinačno nisu reagirale premda su mogle.

Banke godišnje prikupe tri milijarde kuna kroz različite vrste naknada unutar čega je i naknada za opomene, upozorava Čačić te kaže kako je europska praksa različita - Italija nema naknade, u Švedskoj se to smatra neprimjerenim, a u Sloveniji su propisana ograničenje.

'Naša odluka u Ministarstvu je bila da potrošači, kad kupuju proizvod, bez obzira radi li se o robi ili kreditu, u okviru cijene ili kamata na kredit plaćaju i trošak potencijalne opomene, a naročito kad govorimo o zateznoj kamati koja je kaznena i u kojoj je obilno nadoknađena svaka eventualna troškovna stavka za opomenu', rekao je Čačić.

Vlada je s jučerašnje sjednice u Sabor uputila izmjene Zakona o zaštiti potrošača prema kojima građani koji kasne s plaćanjem više neće morati plaćati opomene koje ih na to upozoravaju.

Po tim izmjenama, trgovci, a Zakon pod njima podrazumijeva sve koji djeluju na tržištu pa prema tome i banke, telekomunikacijske tvrtke i javna poduzeća, više neće smjeti naplaćivati opomene koje šalju građanima.

Iz HUB-u pak navode da bi, ako banke slijedom ove primjene izmjena reduciraju svoju praksu opominjanja u odnosu na dosadašnju, to u praksi moglo rezultirati bržim aktiviranjem mogućnosti prinudne naplate, koja je uvijek troškovno 'teža' i skuplja za potrošača.

U HUB-u kažu da opomene i obavijesti podsjećaju dužnike na obvezu podmirenja njihovih obveza te da se to nužno mora razumjeti kao postupanje u interesu dužnika kojim ga banka obavještava o nastalom dugovanju i kao poziv da se obrati u banku kako bi se uvidjeli načini mogućeg rješenja.

Ocjenjuju da s aspekta zaštite interesa potrošača, Vladin prijedlog nije konstruktivan te navode da je slanje opomena prije prinudne naplate dobra praksa u korist potrošača.

HUB smatra kako naplatu naknada po obavijestima/opomenama ne treba tretirati kao izvor prihoda za banku, već ići za zakonskim definiranjem prava samo na naplatu realnih troškova izrade i slanja obavijesti.

Umjesto ukidanja naplate troška opomene, u HUB-u vjeruju da bi u korist potrošača bilo ispravnije nadzirati i po potrebi propisati mjeru visine tog troška kako ne bi bio prekomjeran te se zalažu za propisivanje limita troška opomena.