KONAČNI PODACI

BDP potonuo zbog pada investicija i osobne potrošnje

10.06.2013 u 13:30

Bionic
Reading

Realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio je u prvom tromjesečju ove godine 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, potvrdili su danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), koji se podudaraju s nedavno objavljenom prvom procjenom kretanja BDP-a

Podaci DZS-a pokazuju da je potrošnja kućanstava, kao najznačajnija kategorija u BDP-u, u prvom tromjesečju pala za 3 posto prema prvom kvartalu lani. Pad bruto investicija u fiksni kapital istodobno je iznosio 2,3 posto, dok je potrošnja države povećana za 0,3 posto.

'Najveći negativan doprinos u prvom tromjesečju očekivano je došao od potrošnje kućanstava, uslijed nepovoljnih kretanja na tržištu rada, realnog pada plaća i raspoloživog dohotka kućanstava. Nadalje, nastavlja se negativan doprinos investicija. Investicije u fiksni kapital pale su 17. uzastopni kvartal', navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Pozitivan doprinos stopi realnog pada BDP-a u prvom tromjesečju došao je samo od neto inozemne potražnje, i to u iznosu od 0,8 postotnih bodova.

Naime, u prva tri mjeseca stopa pada izvoza bila je nešto niža od stope po kojoj je snižen uvoz. Izvoz roba i usluga u prvom je kvartalu bio za 4,9 posto, a uvoz roba i usluga za 5,6 posto niži nego u prva tri mjeseca prošle godine.

Podaci DZS-a o bruto dodanoj vrijednosti (BDV) pokazuju, pak, da je u prvom tromjesečju 2013. BDV smanjen realno za 0,8 posto u odnosu na isti kvartal 2012. godine.

Najveći negativan doprinos i nadalje dolazi od građevinarstva, koje i nakon četiri godine kontinuirano pada. U prvom ovogodišnjem kvartalu pao je za 4,3 posto.

Pad BDV-a nastavljen je i u poljoprivredi, šumarstvu te ribarstvu, za 2,1 posto prema prvom tromjesečju lani, potom u trgovini na veliko i malo, prijevozu, skladištenju te smještaju, pripremi i usluživanju hrane, za 3,9 posto, kao i u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, za 1,8 posto, poslovanju nekretninama, za 0,7 posto, te u ostalim uslužnim djelatnostima, za 1,4 posto.

Rast BDV-a u prvom kvartalu prema istom razdoblju lani, nakon šest uzastopnih negativnih kvartala, zabilježen je pak kod prerađivačke industrije, rudarstva i vađenja te ostale industrije, i to za 1 posto.

Pritom podaci DZS-a pokazuju da je BDV samo kod prerađivačke industrije stagnirala, odnosno iskazana je nulta stopa rasta, nakon četiri tromjesečja pada po stopama od 2,9 do čak 6,2 posto.

U djelatnostima informacija i komunikacija BDV je istodobno povećan za 1,9 posto, a u stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima za 1,1 posto, dok je rast BDV-a u javnoj upravi i obrani, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi iznosio 0,9 posto prema prvom tromjesečju 2012. godine.

'U ovoj godini očekujemo nastavak pada gospodarstva na godišnjoj razini za 0,5 posto, pri čemu bi negativna kretanja trebala više biti izražena u prvoj polovini godine s najvećim negativnim doprinosom osobne potrošnje koja je pod izuzetno nepovoljnim utjecajem kretanja na tržištu rada koju, uz smanjenje zaposlenosti i rast nezaposlenosti, prati pad realnih dohodaka', navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Nešto bolju situaciju očekuju u drugoj polovici godine.

'Očekujemo da bi dašak optimizma mogao doći u drugoj polovini godine. Tome bi, uz povoljne učinke turističke sezone, mogao doprinijeti nešto povoljniji doprinos investicija, uslijed početka realizacije nekih od najavljenih a odgođenih projekata. Iako ulaskom u EU dobivamo pristup sredstvima iz kohezijskog i strukturnih fondova, pozitivni učinci vjerojatno neće biti vidljivi ove godine, s obzirom na kratak vremenski okvir te iskustva drugih država. Snažniji učinak sredstava iz fondova EU može se očekivati tek u sljedećim godinama, a uvelike će ovisiti o pripremljenosti projekata. Nadalje, u drugoj polovini godine pozitivan impuls mogao bi dati i oporavak u eurozoni, što bi pozitivno utjecalo na inozemnu potražnju za domaćim dobrima, kao i na tokove kapitala', zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.