Prema najnovijim podacima iz 'Inženjerskog monitora', kojeg su objavili Udruženje njemačkih inženjera (VDI) i Institut njemačkog gospodarstva, u prvom tromjesečju ove godine na tržištu rada bilo je u prosjeku 44.500 kandidata koji su konkurirali za čak 150.000 otvorenih radnih mjesta. Ovi brojevi potvrđuju da, unatoč smanjenju u broju dostupnih poslova i povećanju broja kandidata, inženjeri još uvijek uživaju relativno povoljnu situaciju pri traženju posla.

Tržište ponude: Više poslova nego kandidata

Iako se čini da je postalo teže pronaći posao nego prije godinu dana, tržište rada za inženjere i dalje je tržište ponude. To znači da poslodavci imaju više otvorenih pozicija nego što je dostupno kvalificiranih kandidata. U prosjeku, svaki kandidat koji traži posao ima mogućnost birati između 3,3 otvorena radna mjesta.

No, nije svejedno u kojoj inženjerskoj disciplini tražite posao. Elektroinženjeri su trenutno najtraženiji, s omjerom od 5,6 otvorenih pozicija po kandidatu, dok građevinski inženjeri i strojarci također imaju relativno povoljan omjer, sa 4,3, odnosno 3,7 radnih mjesta po kandidatu. Informatičari, iako nešto manje traženi u usporedbi s prethodno navedenim skupinama, ipak imaju omjer od tri otvorena radna mjesta po kandidatu, što je i dalje vrlo povoljno u usporedbi s mnogim drugim zanimanjima, piše Tagesschau.

Energetska tranzicija i digitalizacija: Glavni pokretači potražnje

Jedan od glavnih razloga za visoku potražnju za inženjerima je energetska tranzicija koja je u tijeku u Njemačkoj. Prijelaz na obnovljive izvore energije i potreba za modernizacijom energetske infrastrukture stvaraju pritisak na tržište rada, posebno u sektoru elektroinženjeringa. Dekarbonizacija i smanjenje emisija CO2 također doprinose povećanju potrebe za kvalificiranim stručnjacima koji mogu odgovoriti na izazove ove tranzicije.

Osim toga, digitalizacija je ključan faktor koji povećava potražnju za inženjerima, posebno onima s iskustvom u informatici i elektrotehnici. Tvrtke diljem Njemačke ulažu značajna sredstva u modernizaciju svojih poslovnih procesa, što uključuje automatizaciju, implementaciju novih softverskih rješenja i razvoj digitalnih platformi. Sve to zahtijeva visoko kvalificirane stručnjake koji mogu upravljati složenim projektima i osigurati uspješan prijelaz na digitalno poslovanje.

Geografske razlike: Istok Njemačke u nepovoljnom položaju

Međutim, situacija na tržištu rada nije jednaka u svim dijelovima Njemačke. Bavarska, kao jedna od najrazvijenijih i najindustrijaliziranijih regija, suočava se s najvećim nedostatkom inženjera. Na svakog kandidata koji traži posao dolazi 5,3 otvorenih radnih mjesta, što pokazuje koliko je tržište rada u ovoj regiji dinamično i koliko je velika potražnja za stručnjacima.

S druge strane, u istočnim njemačkim saveznim zemljama, situacija je znatno drugačija. Manjak kvalificiranih mladih ljudi, uzrokovan demografskim promjenama, jedan je od glavnih razloga za velike nedostatke u regiji. Na primjer, u Saskoj, omjer otvorenih radnih mjesta i kandidata iznosi 4,3, što je i dalje povoljno, ali ukazuje na ozbiljne izazove s kojima se suočava ova regija.

Još jedan značajan problem u istočnoj Njemačkoj je relativno mala atraktivnost za strane stručnjake. Dok zapadne savezne zemlje, poput Bavarske, Münchena i Frankfurta na Majni, privlače značajan broj stranih inženjera, udio stranih stručnjaka u istočnim saveznim zemljama je znatno manji. U Tiringiji, na primjer, udio stranih inženjera iznosi između 4,4 i 6,6 posto, što je znatno manje u usporedbi s regijama na zapadu zemlje.

Strani inženjeri: Ključni za održavanje rasta

S obzirom na nedostatak domaćih inženjera, Njemačka se sve više oslanja na strane stručnjake kako bi održala rast zaposlenosti i gospodarsku aktivnost. Prema podacima "Inženjerskog monitora", 11 posto svih inženjera u Njemačkoj dolazi iz inozemstva. Ovaj rastući udio stranih stručnjaka ključan je za popunjavanje praznina na tržištu rada i omogućavanje daljnjeg razvoja njemačkog gospodarstva.

Zanimljivo je da većina stranih inženjera dolazi iz zemalja poput Indije (13.000 inženjera), Turske (8.500) i Kine (6.500). Također, značajan broj inženjera dolazi iz europskih zemalja poput Italije (7.000), Francuske i Španjolske (po 5.000). S druge strane, iz zemalja koje su tipične za izbjegličke migracije, poput Sirije ili Afganistana, nema značajnog broja inženjera, što ukazuje na specifične izazove u integraciji i obrazovanju izbjeglica.

Pad interesa za klasične inženjerske studije

Jedan od zabrinjavajućih trendova koji se ističe u "Inženjerskom monitoru" je pad broja studenata koji upisuju klasične inženjerske studije poput strojarstva, elektrotehnike i građevinarstva. Prije deset godina, na njemačkim sveučilištima i visokim školama, više od 350.000 studenata bilo je upisano na ove studije, dok je prošlog zimskog semestra taj broj pao na nešto manje od 280.000.

S druge strane, broj studenata koji upisuju informatiku značajno je porastao, s 180.000 na 260.000. Ovaj porast interesa za informatiku može se objasniti sve većim fokusom na digitalizaciju i atraktivnim početnim plaćama u ovom sektoru, koje često dosežu 65.000 eura godišnje.

Ovaj trend ima značajne implikacije za budućnost njemačkog gospodarstva. Ako se pad interesa za klasične inženjerske discipline nastavi, Njemačka bi se mogla suočiti s još većim nedostatkom stručnjaka u sektorima koji su ključni za njezinu industrijsku bazu. S obzirom na to da veliki broj starijih inženjera odlazi u mirovinu, a mladi ne pokazuju dovoljno interesa za zamjenu, izazovi na tržištu rada mogli bi postati još izraženiji.