Anketa o radnoj snazi Državnog zavoda za statistiku za prvo ovogodišnje tromjesečje potvrđuje zabrinjavajuće trendova na tržištu rada. Stopa aktivnosti i stopa zaposlenosti su pale i u odnosu na prethodni kvartal i u odnosu na isti lanjski kvartal, a stopa anketne nezaposlenosti prvi je put od 2003. godine dosegnula 14,3 posto. U posljednjem lanjskom kvartalu iznosila je 12,1, a u prva tri mjeseca lani 11,2 posto
Premda je unutar godine uobičajeno da je u prvom tromjesečju ta stopa nezaposlenosti nešto veća, na što podsjećaju i u DZS-u, tome se ipak može pripisati samo dio razloga. Rezultanta spomenute kombinacije pada stope aktivnosti/zaposlenosti te rasta nezaposlenosti dodatno zabrinjava zbog rasta u kategoriji nezaposlenih duže od godinu dana i mladih.
U kategoriji do 24 godine lani ih je bez posla bilo 30, a sada 40 posto. Porast stope nezaposlenosti u prva tri mjeseca znatno je izraženiji kod muškaraca (na 14,9 posto), što analitičari pripisuju izraženijem bijegu u sivu zonu u 'muškim djelatnostima' poput građevinarstva. Kod žena je stopa nezaposlenosti porasla blaže, na 13,6 posto, a u njihovu slučaju rast se u većoj mjeri pripisuje 'efektu obeshrabrenosti' i izlascima s tržišta radne snage, među kojima su i (ranija) umirovljenja.
Anketno nezaposlenih u prvom tromjesečju bilo je ukupno 246 tisuća ili čak 36 tisuća više nego u prethodnom tromjesečju. Ta je stopa u protekle dvije godine godine često djelovala apaurinski u odnosu na rastuću registriranu nezaposlenost. Registriranih u HZZ-u i u prvom kvartalu bilo je osjetno više, u prosjeku 334 tisuće.
No, kako se podaci HZZ-a objavljuju s manjim odmakom, a u posljednja tri mjeseca ona je u znaku sezonskog zapošljavanja (lipanjskim padom za više od 11 tisuća, njihov broj pao je na 287 tisuća), trendovi na koje upućuju podaci iz anketa o radnoj snazi potiču i više zabrinutosti. To posebice stoga što najnovije brojke samo dodatno upozoravaju na dugoročne strukturne slabosti domaćeg tržišta rada.
S tim u vezi, pritisci na rast nezaposlenosti mladih osoba dijelom su i posljedica izostanka reforme javnog sektora, dok rast dugoročne nezaposlenosti posebice potencira problem kompetencija i činjenice da s vremenom taj raskorak raste i tu kategoriju čini teže zapošljivom, upozorava Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta, ističući kako će pitanja vezana uz (ne)zaposlenost biti sve izraženiji problem.
Promatrano po statističkim regijama državni prosjek diže regija Središnje i Istočne Hrvatske u kojoj je čak petina anketno nezaposlenih, dok ga Sjeverozapadna Hrvatska sa stopom 9,8 posto (što je na razini prosjeka eurozone) ublažava.
