Obvezan početak iskazivanja dvojnih cijena počinje 5. rujna 2022. i traje sve do kraja 2023. godine. Ono mora biti nedvosmisleno, lako uočljivo i čitko, a prilikom konverzije uvijek se mora koristiti pun iznos fiksnog tečaja konverzije. U bankama će se moći trajno mijenjati novčanice kuna, a kovanice kuna i lipa tri godine od uvođenja eura. Je li dvojno iskazivanje cijena dovoljno i kakav je položaj potrošača prije uvođenja eura, neka su od pitanja na koja za tportal odgovara Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP)
'U nekim trgovinama već su počeli s isticanjem dvojnih cijena, iako to službeno kreće 5. rujna. U dućanu u kojem sam bila pretežno se radilo o proizvodima koji su na sniženju. Na njima su istaknute cijene u eurima i kunama. Bit će teško, ljudima treba vremena za to. Jako dugo već upozoravamo na probleme jer je kampanja kasno krenula. Ljudima treba dati informacije. Bit će problema', pesimistična je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača (HUZP).
Napominje da je i do sada bilo problema s isticanjem cijena.
vezane vijesti
'Tražili smo veće brojeve i dok su bile samo kune, a ne samo sada, kada se navode cijene u kunama i eurima dok se tečaj gotovo i ne vidi koliko je sitno napisan. Sada se to još više usitnjava da bi sve stalo na isti papir', upozorava.
Ističe primjer Slovenije, države koja je 2007. godine ušla u eurozonu, a potrošačima je tamošnje ministarstvo gospodarstva dijelilo male kalkulatore na ulasku u trgovine kako bi jednostavnije preračunavali cijene u eure. Knežević kaže da ne zna koliko će to biti moguće kod nas.
'Javili smo se na natječaj Ministarstva gospodarstva, i cijelo to vrijeme dvojnih cijena naša udruga potrošača pratit će što se događa. Trebali bismo imati sastanke s Ministarstvom financija i Državnim inspektoratom, na kojima ćemo im ukazivati i prijavljivati nepravilnosti, ali bi bilo dobro da se odmah reagira', kaže.
'Procjenjujemo da će biti dosta problema i nesnalaženja jer će se do Nove godine plaćati u kunama. Onda će se 14 dana koristiti obje valute, a vraćat će se u eurima. Ne vjerujemo da će sve biti spremno. I sada imamo problema s lipama. O tome smo već razgovarali jer neki ljudi traže da im se vrati kovanica od 5 ili 10 lipa, a Hrvatska narodna banka (HNB) već je rekla da ih više košta njihovo kovanje. Smatramo da će isto biti i s eurocentima', nabraja probleme s kojima bi se mogli suočiti hrvatski potrošači u predstojećem vremenu.
Jedan od njih će, pretpostavlja, biti i zamjena novca u bankama. Posebice za one građane koji drže ušteđevinu kod kuće, 'u čarapama'.
'Ljudi će morati staviti novac u banku kako bi im se promijenio ili otići zamijeniti ga u mjenjačnici. Banke bi trebale pozivati svoje klijente da dođu. No problem je s onima koji imaju preko 105.000 kuna i morat će dokazati porijeklo novca, a takvih je dosta. Javljaju nam se zbog toga starije osobe. S druge strane, u jednoj banci ne bi trebalo držati svu ušteđevinu, nego je rasporediti u nekoliko njih, da u slučaju propasti jedne od njih ne bi ostali bez svega', ukazuje.
Građane je, napominje, trebalo informirati i zato da ne bi svi zadnjih 15 dana nahrupili u banke radi promjene valute. Upozorava kako bi se u idućem razdoblju mogao pojaviti i velik broj financijskih prijevara te pojačati aktivnost prevaranata.
'Trebalo bi zaštititi građane jer ima puno onih koji se lažno predstavljaju i love u mutnom', napominje Knežević.
'Da ne govorimo o divljanju cijena. Zaokruživanja cijena bilo je u svim državama, a imamo iskustva iz Slovenije i Italije. Očekujemo da će to biti dodatni udar na građane. Jer, primjerice, ako uzmemo žensku frizuru koja sada košta oko 100 kuna, odnosno 13,20 eura, vjerojatno će se zaokružiti na 13,50 ili možda doći do 14,15 eura', podvlači.
Ističe da bi MUP i svaka banka trebali imati telefonski broj, bez posebnog biranja usluge, kako bi stariji ljudi mogli bolje, jednostavnije i jasnije komunicirati te biti informirani. Ističe slučaj starije osobe koja se javila udruzi jer su je zvali u banku radi dokazivanja porijekla novca, a ona je nepokretna i nije mogla riješiti taj problem.
'Ne treba sve potrošače stavljati u isti koš. Nemaju svi mailove. Ne znaju se svi koristiti njima. Nisu svi informatički pismeni. To se ne može ignorirati jer se radi o trećini populacije. Pa imali smo situaciju da se ljudi ne znaju služiti bankomatima, imali su strah od njih', nastavlja Knežević, ističući da Europska komisija provodi istraživanje, odnosno potrošački semafor u državama članicama o educiranosti i informiranosti potrošača, u kojem se Hrvatska nije pomaknula s dna od ulaska u Europsku uniju.
'Treba provesti sveobuhvatnu edukaciju o financijskoj pismenosti i to od malih nogu. Sve su zemlje imale problema oko uvođenja eura, i one koje su se za to puno bolje pripremile od nas, zato nemamo na čemu graditi optimizam. Stvara se optimizam bez pokrića', zaključuje Knežević.
