Prema podacima o fiskalizaciji Hrvati su ovog prosinca potrošli više nego lani. Od početka mjeseca pa do danas, kroz fiskalne blagajne prošlo je oko 2 milijarde i 648 milijuna eura, što je čak 15 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Očekivano, najviše se trošilo uoči blagdana - gotovo 840 milijuna eura ili čak 25 posto više nego lani, no treba istaknuti da se kupovalo i više jer ne prolazi sve kroz fiskalne blagajne. Velika potrošnja velikim je dijelom posljedica inflacije i visokih cijena.
Ove smo godine do Božića potrošili gotovo 400 milijuna eura više nego li u isto razdoblje lani.
vezane vijesti
- To znači da su na neki način kućanstva ohrabrena da bi više potrošila, bilo je više dohodaka zahvaljujući realnom rastu plaća, plaće su rasle iznad inflacije ove godine a i mirovine su imale povijesno najvišu stopu rasta, istaknuo je ekonomski stručnjak Damir Novotny za Dnevnik HRT-a.
Rast potrošnje se očekivao, tvrdi predsjednik NHS-a Krešimir Sever, jer su građani zbog inflacije i rasta cijena bili primorani trošiti više.
- Međutim ako se pogleda struktura onda se vidi da je taj rast broja izdanih računa tek neznatno rastao u odnosu na prošlu godinu ali je zato iznos koji je fiskaliziran, to je ključ svega i po tome se vidi da građani nisu ništa izdašnije kupovali ali su puno izdašnije trošili jer su rasle cijene, smatra Sever.
Vlada je reformom otvorila prostor za rast mirovina, jednako kao i plaća. No treba gledati dugoročno, smatra Novotny.
- Vladine fiskalne politike su doprinjele ovom rastu potrošnje, to je nedvojbeno i rast plaća ali tu moramo biti oprezni oko rasta plaća jer u toj utrci rast plaća i inflacije, nažalost plaće su uvijek gubitnik jer inflacije uvijek brže raste, rekao je Novotny.
Kako osigurati rast plaća, time i kupovnu moć građana, a istodobno snizivati inflaciju bilo je važno pitanje za Ministarstvo financija.
- Tu je potrebno imati onaj fini balans između povečanja realnog dohodka, realne kupovne moći građana kako bi oni mogli se nositi sa izazovima inflacije a da opet s druge strane neselektivnim povečanjem plaća općenito taj porast ne bude prevelik da on dodatno podgrijava inflaciju. I u tom smislu je potrebno pomagati odnosno osiguravati plaće onima s najnižim dohotcima, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Tako se očekuje da će dogodine inflacija biti na razinama od oko 3%, što će uravnotežiti šokove koje su građani imali prelaskom na euro kao i dvoznamenkastom inflacijom koju smo ipak doveli pod kontrolu.
