Najnovije istraživanje provedeno je u razdoblju od studenog 2021. do travnja ove godine, pri čemu se na službenim mrežnim stranicama jedinica promatrala pravovremenost objave pet ključnih proračunskih dokumenata - godišnje izvršenje proračuna za 2020. godinu, polugodišnje izvršenje proračuna za 2021. godinu, prijedlog proračuna za 2022., izglasani proračun za 2022. i proračun za građane za 2022. godinu.

Razina transparentnosti se kretala od nule, za nijedan objavljen dokument, do pet, za objavljene sve dokumente.

Rezultati osmog ciklusa istraživanja transparentnosti proračuna lokalnih i regionalnih jedinica, predstavljeni na internetskoj konferenciji, donose prosječnu ocjenu 4,46, dok je ona za 2021. za svih 576 lokalnih jedinica u Hrvatskoj iznosila 4,47.

Pritom, rezultati za ovu godinu pokazuju da su sve županije objavile svih pet ključnih proračunskih dokumenata, gradovi u odnosu na lani bilježe porast prosječne ocjene sa 4,65 na 4,73, a općine pak pad sa 4,39 na 4,36.

Branko Stanić iz Instituta za javne financije (IJF) apostrofirao je napredak jedinica od početka istraživanja, s obzirom da je 2015. prosječna razina transparentnosti županija iznosila 3,9. Skupno promatrano, općine i gradovi za 2022. bilježe prosječnih 4,44, u odnosu na 1,67 u 2015. godini.

No, zadnji ciklus istraživanja je pokazao da je 11 gradova i 91 općina objavilo manje dokumenata od prethodnog ciklusa, dvije općine nisu objavile nijedan ključni proračunski dokument, dok je sedam općina objavilo samo jedan.

Zabrinjava, istaknuo je Stanić, da se 15 posto gradova i 21 posto općina ne pridržava zakona o proračunu, to jest ne objavljuje tri dokumenta koja su po tom zakonu dužni. Također, 11 posto gradova i 29 posto općina se ne pridržava uputa Ministarstva financija o objavi dva dodatna dokumenta - prijedloga proračuna i proračunskog vodiča za građane.

Zaključno, promatrano u odnosu na prethodni ciklus 16 posto jedinica objavilo je više dokumenata, njih 18 posto manje, a 66 posto jednako, izvijestio je Stanić.

Voditeljica istraživanja Mihaela Bronić rekla je da je ova tema važna ne samo za istraživače već i građane i njihovu participaciju, no i ustvrdila da je proračunska transparentnost neopohodan, ali ne i dovoljan uvjet za poboljšanje kvalitete pružanja javnih usluga.

Pad razine proračunske transparentnosti na razini općina ju je iznenadio, s obzirom da je to i prvi pad od samih početaka istraživanja.

Ravnatelj IJF-a Vjekoslav Bratić kazao je da sve dok postoji ijedna lokalna jedinica koja ne objavljuje nijedan proračunski dokument, vrijedit će isticati one koji objavljuju sve dokumente.

Uz predstavnike lokalnih i regionalnih jedinica, konferenciji su između ostalih nazočili i državni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić te državni tajnik Ministarstva uprave i pravosuđa Sanjin Rukavina.