Britanska ekonomistica Pippa Malmgren ovom je fenomenu nadjenula izraz šrinkflacija. To je kombinacija riječi shrink (skupljanje) i inflacija, a odnosi se na proces smanjenja veličine ili količine proizvoda, uz zadržavanje (ili čak povećanje) cijena.

Za potrošača to znači da se cijena po težini povećava iako to nije uvijek odmah vidljivo tijekom kupovine. Šrinkflacija može uključivati i promjenu sastava proizvoda uvođenjem jeftinijih sastojaka kako bi se snizili troškovi proizvodnje.

Smanjenje artikala proizvođači obično opravdavaju rastom cijene sirovina i drugih troškova. Ponekad idu tako daleko da reduciranje gramaže pravdaju brigom za zdravlje potrošača, naročito kada je riječ o slatkišima i zaslađenim pićima.

Šrinkflacija u praksi

Do 2017. pločica čokolade Milka (Milka Alpine Milk) težila je 300 grama. Međutim te godine težina joj je smanjena na 270 grama, ali cijena se nije mijenjala. Riječ je o smanjenju gramaže od 10 posto za istu cijenu, što u konačnici znači da plaćate 10 posto više za istu čokoladicu.

I drugi poznati brendovi proteklih godina doživjeli su manipuliranje pakiranjem. Coca-Cola je 2014. smanjila veličinu boce s dvije litre na 1,75 litara, a Kraft je 2010. smanjio težinu pločica Toblerone s 200 na 170 grama.

Burger King je početkom prošle godine smanjio broj pilećih nugetsa u svom meniju s 10 komada na njih osam. A trendu smanjivanja proizvoda nisu odoljeli ni najveći hrvatski proizvođači.

Zašto tvrtke posežu za šrinkflacijom?

Smanjenjem količine proizvoda i njegovom prodajom po istoj cijeni kompanije mogu povećati svoju dobit, uz zadržavanje količine prodaje i smanjenje troškova. Ova se taktika koristi kao alternativa podizanju cijena kako bi se održalo korak sa stopom inflacije.

Iako šrinkflacija možda neće izravno povećati cijenu ukupne košarice u vašem supermarketu, ona će utjecati na cijenu po težini, što neizravno znači da vi, kao potrošač, dobivate manje za svoj novac.

Kako pobijediti šrinkflaciju?

Kada donosite odluku o kupnji, nemojte uspoređivati cijene pojedinih artikala, već obratite pažnju na cijenu po težini. U Hrvatskoj su trgovci dužni uz redovnu cijenu istaknuti onu po jedinici težine (pr. 100 g = 0,50 eura ili 1 kg = 5 eura). Cijena po težini pokazat će vam koji su proizvodi zapravo jeftiniji i nećete se morati oslanjati na svoje pamćenje da biste vidjeli je li na njih utjecala šrinkflacija ili nije.

Često se kod potpuno istih proizvoda s različitim pakiranjima mogu pronaći velike razlike u cijeni po težini. Obično su veća pakiranja jeftinija po jedinici težine, ali ponekad se dogodi i suprotno, osobito kad je samo dio asortimana na akciji.

Drugi način da pobijedite šrinkflaciju je kupnja robe u rinfuzi. Nepakirani proizvodi u pravilu su jeftiniji po jedinici težine. To se prvenstveno odnosi na voće i povrće, a osjetne uštede možete postići i kod mesa i mesnih proizvoda.