U Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj, tri od četiri najveće ekonomije eurozone, nervoza oko inflacije na najnižim je razinama od 1999. godine i uvođenja eura, pokazuju podaci Europske komisije.

Veliko je to olakšanje za Europsku centralnu banku (ECB) jer mora prizemljiti cijene te će u četvrtak objaviti svoje istraživanje o pogledima na inflaciju provedeno u cijeloj eurozoni, a koja broji 350 milijuna žitelja.

Iako su građani već navikli na inflaciju, ona je još daleko od razina koje priželjkuju u središnjoj banci. U Francuskoj su potrošači i dalje natprosječno zabrinuti zbog visokih cijena, a kao posebno alarmantan primjer u Europskoj komisiji iznose Hrvatsku, koja je tek ušla u prestižni euroklub.

Čak i da se inflacija sama od sebe primiri na jednoznamenkaste iznose, bankari i političari su gotovo složni da kamate moraju znatno rasti, piše Bloomberg.

Očekivanja i percepcija inflacije u ovom trenutku su jako važni za budućnost. To posebice vrijedi za Njemačku, čiju je ekonomiju prije jednog stoljeća u potpunosti uništila hiperinflacija. Strah od rasta cijena ugrađen je u njemački DNA i to objašnjava zašto Nijemci više strahuju od inflacije u odnosu na susjede. Ograničavanje cijena plina pomoglo je ograničiti i inflacijsku spiralu, no više od toga pomogla je vrlo blaga zima.

U Italiji, našem glavnom trgovinskom partneru, inflacija je manja briga u odnosu na rast kamata jer je zemlja visokozadužena i već se sada postavljaju legitimna pitanja kako će se vraćati mamutski dug po državnim obveznicama kojim se godinama financiraju proračunski manjkovi. Nova desna vlada Giorgie Meloni potrošila je dodatnih 75 milijardi eura na porezne olakšice tvrtkama i subvencionirane cijene goriva za građane.

Novih deset milijardi eura na mjere pomoći građanima utrošila je i Španjolska te je od nove godine prestala subvencionirati gorivo. Smanjen je PDV na hranu, no inflacija je na još uvijek visokih 15 posto.

Hrvatska je posebna priča, piše Bloomberg, jer su ulaskom u eurozonu brojni trgovci i obrtnici podigli cijene, zbog čega su građani natprosječno zabrinuti oko poskupljenja i obezvrjeđivanja novca. Premijer Andrej Plenković poručio je trgovcima da vrate cijene na prosinačke razine, uz što im je zaprijetio zasad nepoznatim sankcijama ako ga ne poslušaju.

Podsjetimo, inflacija u Hrvatskoj u studenom je iznosila rekordnih 13,5 posto - najviša je to stopa otkad Državni zavod za statistiku mjeri razine potrošačkih cijena.

Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije, na godišnjoj razini porasle su sve kategorije, a najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupini hrana i bezalkoholna pića, za 19,2 posto.