„Iznimno sam zadovoljna što ovaj projekt ide prema realizaciji, višegodišnji trud će nam uroditi plodom. Radi nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u EU je 2017. umrlo više od 950 000 osoba, a Hrvatska stoji puno lošije od prosjeka. Nove oznake će pomoći kupcima da na policama lakše nađu zdravije proizvode, npr. da među 10 kukuruznih pahuljica izaberu one hranjivije. No oznake moraju biti uočljive, lako razumljive i temeljene na znanstvenim spoznajama,“ kazala je Borzan.

Eurozastupnica je dodala kako je nedavno istraživanje Eurobarometar pokazalo kako se 82 posto ispitanika u Hrvatskoj potpuno ili uglavnom slaže s tvrdnjom kako bi trebao postojati jedan logo koji bi signalizirao da je hrana zdrava i održiva.

Jedan od osam sustava oznaka koji se trenutno na dobrovoljnoj bazi upotrebljavaju u EU, i koje razmatra Europska komisija, je hrvatski Živjeti zdravo, o kojem je govorila voditeljica projekta pri HZJZ, Sanja Musić Milanović.

„Jamstveni žig Živjeti zdravo dio je Nacionalnog programa Živjeti zdravo i temelji se na pozitivnom označavanju proizvoda koji nutritivno zadovoljavaju najviše kriterije. Označavanjem hrane jamstvenim žigom Živjeti zdravo želi se dodatno informirati potrošače i pružiti im mogućnost olakšanog izbora hrane čiji je sastav preporučljiv za pravilnu prehranu. Također, isticanjem jamstvenog žiga Živjeti zdravo na prehrambenim proizvodima želi se potaknuti proizvođače da razvijaju ili reformuliraju proizvode prema preporučenim kriterijima za unos energije i pojedinih hranjivih tvari. Cilj je ove aktivnosti očuvanje zdravlja ljudi, u suradnji s potrošačima i proizvođačima,“ objasnila je Musić Milanović.

O zdravstvenoj slici Hrvatske i EU, nutricionističkim trendovima i stavovima hrvatskih potrošača prema deklaracijama i oznakama govorila je Darija Vranešić Bender, klinička nutricionistkinja iz KBC Zagreb.

„Temeljni strateški izazovi u Republici Hrvatskoj u domeni prehrane populacije i razvoja prehrambenih proizvoda odnose se na smanjenje udjela soli i šećera, kvalitetu masti u prehrani te očuvanje tradicijske okosnice mediteranske prehrane i povećan unos ribe. U svjetlu sve većeg interesa za hranu biljnog porijekla poželjno je poticati na povećan unos voća i povrća, cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki i biljnih ulja. Hrvatski potrošači rado čitaju deklaracije, a kvalitetni vodiči i oznake koje olakšavaju odabir namirnica s povoljnim utjecajem na zdravlje svakako su dobrodošli,“ kazala je Vranešić Bender.

O tome kako prehrambeni sektor gleda na oznake nutritivne vrijednosti hrane te na koji način proizvođači mogu dati doprinos poboljšanju zdravstvene slike društva govorila je Koraljka Novina Brkić iz tvrtke Nestle. Kao multinacionalna tvrtka, Nestle ima veliko iskustvo s gotovo svim sustavima označavanja nutritivne vrijednosti hrane koji se primjenjuju u svijetu.

„Prehrambena industrija ima značajan utjecaj na oblikovanje zdravijih životnih navika potrošača. Usvajanje zdravih navika i pravilne prehrane te zdravijeg načina života nije više samo osobni izbor, već i utjecaj na budućnost čitavog planeta.  Budućnost proizvodnje hrane kreće se u smjeru zdravijih prehrambenih izbora poput prehrane na osnovi biljnog podrijetla i cjelovitog zrna, manje konzumacija šećera; te odgovornog planiranja količine hrane u svrhu izbjegavanja viška i otpada od hrane. Označavanje prehrambenih artikala igra kljucnu ulogu na ovom putu jer pruza potrošaču informacije o sastavu, trajanju i načinu cuvanja proizvoda i vodi ga ka zdravijim i održivijim prehrambenim navikama,“ zaključila je Novina Brkić.